Lidija Korać rođena je 1958. godine u Imotskom. Lidija Korać (rođena 1958. u Imotskom) pravnica je s dugom karijerom u izbornoj administraciji i javnoj upravi Bosne i Hercegovine. Nakon što je od 1984. do 1992. radila u Ministarstvu unutrašnjih poslova RBiH kao šefica Odjela za strance, putne isprave i državnu granicu, poslijeratni period provela je na nizu visokih funkcija: bila je pomoćnica ministra pravde i opće administracije te ministra za ljudska prava i izbjeglice, direktorica Instituta za javnu upravu FBiH, a izborni angažman okrunila je predsjedavanjem Centralnom izbornom komisijom BiH (2001-2004), u kojoj je kao članica ostala do 2007. U istom je razdoblju bila usko vezana uz misiju OESS-a i privremena izborna tijela. Njena partijska putanja vodi od Saveza komunista (do 1989) do SDPBiH, u koju se učlanila 2008. i u njoj brzo napredovala — članica Glavnog odbora i Predsjedništva (2009-2014) te potpredsjednica stranke (2013-2014), uz plaćenu funkciju poslovne direktorice SDPBiH (2012-2014, prijavljena primanja 3.625 KM). Paralelno s politikom obavljala je i izvršne i savjetničke uloge: direktorica dnevnog lista „Oslobođenje“ (2007-2011), pravna savjetnica u Sarajevskoj pivari, te dvije mandate članica Upravnog odbora Federalnog zavoda za zapošljavanje. Od 2018. radi u Agenciji za nadzor osiguranja u FBiH kao ombudsmanka u osiguranju i pomoćnica direktora. Prijavljena porodična imovina procijenjena je na oko 523.750 KM, gotovo u cijelosti vezana uz supruga Davorina — stan u Sarajevu (200.000 KM), vikendica u Neumu (300.000 KM), udio u kući te ušteđevina od 15.000 KM. Sama subjektkinja ne prijavljuje vlastitu imovinu (self = 0), a ukupna zaduženost porodice iznosi oko 59.478 KM po dva kredita (njen lični od 44.478 KM i suprugov od 15.000 KM). Prijavljene plate s javnih funkcija (od 835 KM u Upravnom odboru do 3.625 KM u SDPBiH i 3.333 KM u „Oslobođenju“) tijekom višedecenijske karijere u načelu su uskladive s deklariranom imovinom, tim prije što je teret vlasništva iskazan na supruga. Najistaknutiji integritetski element jeste preklapanje izabrane i izvršne funkcije: dok je bila vijećnica i predsjedavajuća Općinskog vijeća Centar te istovremeno odgovorna osoba u „Oslobođenju“ s kojim su državne institucije sklapale godišnje ugovore veće od 5.000 KM, CIK ju je krajem 2009. kaznio s 3.000 KM i izrekao četverogodišnju zabranu kandidiranja. Korać je tu odluku osporila i, prema vlastitim navodima, podnijela apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava koja čeka rješavanje. U strukturiranim rubrikama dosjea nema evidentiranih sudskih postupaka, kompanija ni dodatnih prihoda.