Goran Perković je rođen 1966. godine u Bijeljini, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Goran Perković (rođen 1966. u Bijeljini) je agronom po struci koji je diplomirao, magistrirao i doktorirao na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Karijeru je devedesetih započeo kao terenski agronom u Fabrici šećera u Bijeljini i Fabrici sušenog povrća i voća Semberka u Janji, da bi od 1997. prešao u Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, prvo kao republički poljoprivredni inspektor, a od 2001. do 2004. kao glavni republički poljoprivredni inspektor. Njegova javna karijera kulminira kratkim mandatom ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a u periodu 2005-2006. (prijavljena primanja 2.500 KM), nakon čega je na izborima 2006. izabran za poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, gdje je u četverogodišnjem mandatu do 2010. prijavio primanja od 3.500 KM. Po isteku političkog angažmana zapošljava se kao profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Istočnom Sarajevu (od 2011.), a od 2017. obnaša funkciju direktora Uprave Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja i bilja. Stranački je bio vezan za Srpsku demokratsku stranku (SDS), čiji je član bio do 2012. godine; podaci ga sada vode kao neaktivnog. Prijavljena imovina je relativno skromna i pretežno koncentrisana u nekretninama u Bijeljini: dva stana (50 m2 i 76 m2), dva poslovna prostora (99 m2 i 491 m2 sa zemljištem) te kuća sa zemljištem od 22.000 m2 u njegovom ličnom vlasništvu, uz dodatne nekretnine (pomoćna zgrada i zemljište ukupno preko 26.000 m2) prijavljene na sina Stevana. Vrijednosti nekretnina u kartonima nisu navedene (N/A), pa procijenjena ukupna vrijednost imovine od 45.000 KM, koja je donja granica, obuhvata samo jedno prijavljeno vozilo. Prijavljen je i dodatni prihod od 14.455 KM po osnovu takozvanog „bijelog hljeba“. Subjekt nema prijavljenih kredita, ušteđevine, vrijednosnih papira, privatnih firmi niti evidentiranih sudskih postupaka, što ograničava osnov za zaključke o nesrazmjeri između prihoda iz javnih funkcija i imovine; obim zemljišnih posjeda u porodici, uz nedostajuće vrijednosti, ostaje glavna stavka koju bi vrijedilo dodatno provjeriti.
