Azra Hadžiahmetović rođena je 1956. godine u Foči. Azra Hadžiahmetović (rođena 1956. u Foči) ekonomska je akademičarka i dugogodišnja političarka Stranke za BiH, kojoj je pristupila 1996. godine i od tada je članica Predsjedništva stranke. Akademsku karijeru gradi na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu još od 1989. godine — od asistentice, preko docentice i vanredne profesorice (2003-2011.), do redovne profesorice (2011-). Paralelno je obnašala niz visokih javnih i međunarodnih funkcija: predsjednica Savjeta eksperata Vanjsko-trgovinske komore BiH, guvernerka BiH u Svjetskoj banci i alternativna guvernerka u Međunarodnom monetarnom fondu, te redovna izvjestiteljica za ekonomska pitanja u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope. Njena politička putanja obuhvata zastupnički mandat u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta od 1998., funkciju ministrice vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (2001-2002.), te više uzastopnih poslaničkih mandata u Predstavničkom domu državne Parlamentarne skupštine BiH (od 2002. do 2014.). Na izborima 2014. nije osvojila dovoljan broj glasova za Predstavnički dom Parlamenta FBiH, ali je dobila kompenzacijski mandat (zastupnica 2014-2018.). Karakteristična je njena trajna povezanost samo s jednom strankom (SBiH) tokom cijele karijere, bez promjena političke pripadnosti. U imovinskim kartonima nema prijavljenih firmi u vlasništvu, vozila, štednje ni vrijednosnih papira, niti sudskih postupaka. Prijavljena imovina svodi se na nekretnine: stan u Sarajevu (118 m2, 200.000 KM), garaža, udio u zemljištu u Sarajevu, te udjeli (1/3) u stanu na Pelješcu (Hrvatska), kući u Mostaru i jednoj neidentifikovanoj nekretnini. Procijenjena ukupna vrijednost imovine iznosi oko 316.667 KM (donja granica, ponderisano udjelima), uz 61.000 KM duga po dva kredita kod Raiffeisen Bank. Deklarirana imovina je uvjerljiva u odnosu na njena prijavljena primanja: redovna profesorica navodi 5.973 KM mjesečno, ministrica 3.750 KM, zastupnica u FBiH 3.733 KM, uz dodatne prihode od samostalne djelatnosti (19.293 KM i 77.587 KM) i autorskih prava (29.417 KM). Na osnovu dostupnih podataka ne uočava se nesrazmjer između bogatstva i prihoda iz javnih funkcija.