Mahmut Alagić rođen je 1959. u Bihaću, gdje živi sa suprugom Zumretom i kćerkama Lejlom i Selmom. Mahmut Alagić (rođ. 1959. u Bihaću) pravnik je čija javna karijera traje od demokratskih promjena 1990. godine. Politički put započeo je u Savezu komunista Jugoslavije (1977-1990.), a nakon reformisanja partija cijeli aktivni vijek vezao je za Socijaldemokratsku partiju BiH (SDPBiH), kojoj je pripadao od 1990. do istupanja 2016. godine. Unutar stranke obnašao je niz organizacionih funkcija — predsjednik Općinske organizacije Bihać (1997-2003. i ponovo 2009-2016.), predsjednik Kantonalne organizacije USK (2003-2009.), član Glavnog odbora i Savjeta za razvoj, te član Predsjedništva stranke (2014-2016.). Na javnim funkcijama bio je dugogodišnji vijećnik Općinskog vijeća Bihać (s prekidima od 1990. do 2010.) i tri puta zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH (1998-2000., 2000-2002. i 2010-2014.); četvrti federalni mandat nije osvojio na izborima 2014. Uporedo sa politikom Alagić ostvaruje stalnu profesionalnu karijeru kao pravnik: radio je u Željeznicama BiH (1986-1998.), a od 1998. zaposlen je u BH Telecomu, Regionalna direkcija Bihać, kao šef Službe za pravne poslove i upravljanje ljudskim resursima, što mu je i danas glavni izvor prihoda (prijavljeno 3.470 KM). U podacima nema prijavljenih privatnih firmi, dodatnih prihoda izvan navedenih funkcija niti vrijednosnih papira osim simboličnog udjela u BH Telecomu d.d. (5.000 KM). Istovremeno je dugi niz godina (1998-2006.) bio angažovan kao ekspert Zakonodavno-pravne komisije federalnog parlamenta, dok je u parlamentarnom mandatu i sam bio zastupnik u istom domu. Prijavljena imovina procijenjena je na oko 860.000 KM ukupne vrijednosti, uz dug od oko 141.400 KM (četiri kredita kod Raiffeisen Bank i Universal banke), pa neto vrijednost iznosi oko 718.600 KM. Imovinu čine prvenstveno nekretnine (oko 800.000 KM): porodična kuća od 220 m2 u Bihaću (400.000 KM), još jedna kuća u BiH (200.000 KM), kuća supruge Zumrete (100.000 KM) i vikendica sa zemljištem u Viru u Hrvatskoj (100.000 KM), te dva vozila (Hyundai IX35 i Renault Clio). Imajući u vidu da su prijavljena primanja s javnih funkcija bila skromna (vijećničke i zastupničke naknade u rasponu od 250 do 743 KM), većina deklarisane imovine plauzibilno je vezana za višedecenijsku platu pravnika u Željeznicama i BH Telecomu te kreditno zaduženje, no koncentracija vrijednosti u nekretninama — uključujući imovinu izvan BiH — predstavlja kategoriju koju vrijedi pratiti. U podacima nisu evidentirani sudski ni istražni postupci.
