Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i nekadašnji predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić rođen je 1964. Denis Zvizdić (rođen 1964. u Sarajevu) arhitekta je po struci i vanredni profesor na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, gdje je akademsku karijeru gradio paralelno s politikom — od asistenta (1999), preko višeg asistenta i docenta, do vanrednog profesora (od 2012). Njegova javna karijera proteže se kroz sve nivoe vlasti u BiH: počeo je kao urbanističko-građevinski inspektor u Opštini Novi Grad Sarajevo i stručni saradnik u sarajevskim ministarstvima ranih 1990-ih, da bi potom obnašao niz najviših izvršnih i zakonodavnih funkcija. Bio je premijer Vlade Kantona Sarajevo (2003-2006), predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH, poslanik Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, predsjedavajući Vijeća ministara BiH (mandat 2015-2019), a od 2018. poslanik je u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, s drugim mandatom osvojenim 2022. Politički je tri decenije (1991-2021) bio vezan za Stranku demokratske akcije, u kojoj je dosegao funkcije člana Predsjedništva, predsjednika Savjeta, predsjednika Kantonalnog odbora Sarajevo i potpredsjednika stranke. Tu dugogodišnju pripadnost prekida 2021. prelaskom u stranku Narod i pravda, gdje brzo postaje zamjenik predsjednika — jedini stranački zaokret u njegovoj biografiji, izveden u zreloj fazi karijere s vrha jedne na vrh druge stranke. Imovinski karton ne navodi nijednu privatnu firmu, vlasničke udjele, vrijednosne papire niti štednju, kao ni evidentirane sudske ili istražne postupke — interesi mu se, prema podacima, svode na javne funkcije i akademski angažman. Prijavljena imovina sastoji se od kuće s dvorištem, dva stana (jedan u suvlasništvu), poslovnog prostora, vikendice u Hadžićima, zemljišta i automobila BMW, uz dva stana prijavljena na sina Kenana i jedan ranije prodani stan. Procijenjena neto vrijednost imovine, kao donja granica, iznosi oko 470.000 KM, dok je istovremeno prijavljen dug od oko 165.000 KM po četiri kredita (stambeni kredit Vlade KS te krediti kod Raiffeisen, Sparkasse i Union banke). Takav obim imovine djeluje plauzibilno naspram tri decenije kumulativnih primanja s visokih izvršnih i zakonodavnih funkcija (raspon prijavljenih mjesečnih primanja od premijerskih i poslaničkih do profesorskih) i dodatnih prihoda, te ne pokazuje očiglednu nesrazmjeru između prijavljene imovine i prijavljenih izvora prihoda.