Glasnik OBAVJEŠTAJNI PREGLED DOKUMENTA · INSTITUCIJA

Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine - neslužbena prečišćena verzija (zaključno s izmjenama iz 2009.)

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pravilnik Analizirano 2026-06-14 89 str.

Sažetak

Dokument je neslužbena, prečišćena verzija Zakona o krivičnom postupku BiH, konsolidirana do decembra 2009. godine, koju je izdalo Tužilaštvo BiH. Zakon reguliše pravila krivičnog postupka pred Sudom BiH, uključujući osnovne principe (pretpostavka nevinosti, ne bis in idem, pravo na odbranu), nadležnost Suda, postupak istrage i suđenja.

Ključne činjenice

  • Zakon je prvobitno nametnuo Visoki predstavnik, a potom ga je usvojila PSBiH i objavio u Sl. glasniku BiH 36/03
  • Zakon je izmijenjan devet puta (26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09)
  • Među izmjenama, više ih je nametnuo Visoki predstavnik (63/04, 46/06, 29/07, 53/07) a ne PSBiH
  • Sud BiH ima prvostepeni troclanipanel (3 sudije), jednosudisku za lakša krivična djela (do 10 godina)
  • Zakon uvodi adversarni postupak (tužilac vs. odbrana) umjesto inkvizitornog
  • Dokument je neslužbena konsolidacija - nije autentičan pravni tekst

Akteri u dokumentu

Visoki predstavnik Nametnuo originalni zakon i više izmjena
ZKP BiH je nametnuo Visoki predstavnik; kasnijim izmjenama PSBiH ga je 'usvojila', ali četiri izmjene naknadno su opet nametali visoki predstavnici
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine Zakonodavno tijelo koje je formalno usvojilo ZKP BiH
Zakon objavljen u Sl. glasniku 36/03 kao akt PSBiH, ali je prvobitno nametnuo VP
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine Institucija koja je objavila prečišćenu verziju zakona
Tužilaštvo BiH distribuira ovaj neoficijalni dokument
Sud Bosne i Hercegovine Tijelo na koje se zakon primjenjuje
Nadležan za krivične predmete državnog nivoa
Agencija za istragu i zaštitu (SIPA) Organ koji provodi istrage po ZKP-u
Navedena kao ovlašteni zvaničnik koji može provoditi istrage
Granična policija Bosne i Hercegovine Ovlašteni organ istrage
Navedena kao organ koji može provoditi istražne radnje
Finansijska policija BiH Ovlašteni organ istrage
Navedena kao organ koji može provoditi istražne radnje

Crvene zastavice

VISOK Zakon koji je prvobitno nametnuo Visoki predstavnik, a ne demokratski izabrano tijelo

Napomena u fusnoti jasno navodi da je ZKP BiH 'nametnuo' Visoki predstavnik. Ovo znači da je jedan od ključnih propisa koji reguliše slobode i prava građana BiH nastao bez demokratskog legitimiteta. Četiri naknadne izmjene isto su nametali visoki predstavnici mimo parlamenta, čime je stvoren sistem u kome strana sila kontinuirano oblikuje krivično procesno pravo BiH.

SREDNJI Neslužbena verzija kao de facto radni tekst - opasnost od pravne nesigurnosti

Dokument je eksplicitno označen kao 'unofficial, consolidated version (partially reviewed)'. Ako Tužilaštvo BiH distribuira neslužbenu verziju kao radni dokument, postoji rizik primjene nekonsolidiranog ili netačnog teksta u krivičnim predmetima, što je posebno osjetljivo u predmetima ratnih zločina.

SREDNJI Višestruke izmjene nametnutim odlukama Visokog predstavnika - konstitucionalnost

Izmjene 63/04, 46/06, 29/07 i 53/07 su 'Odluke Visokog predstavnika kojima se namjenjuje zakon o izmjenama' - dakle, ne zakoni koje je usvojio parlament. Ovako nametnute izmjene ZKP-a u BiH su predmet stalne rasprave o ustavnosti, jer mijenjaju prava optuženih odlukama stranca, a ne zakonodavnog tijela.

Analitička ocjena

Zakon o krivičnom postupku BiH je fascinantno i zabrinjavajuće pravo: matični tekst je nametnuo Visoki predstavnik, a potom ga je PSBiH formalno 'usvojila' - ali u narednim godinama isti su visoki predstavnici opet nametali izmjene ovog zakona, zaobilazeći parlament. Ovo stvara pravni paradoks: zakon koji reguliše slobode u krivičnom postupku - pretpostavku nevinosti, pravo na odbranu, zaštitu od samoinkriminacije - i sam je nastao procesom koji te slobode zaobilazi. Svaka krivična presuda izrečena primjenom ZKP-a koji je djelimično nametnuo strani zvaničnik bez demokratskog legitimiteta nosi latentno pitanje ustavne validnosti. Tužilaštvo BiH koristi neslužbenu verziju ovog zakona za interne svrhe, što je razumljivo ali normativno neprihvatljivo za instituciju čiji je zadatak vladavina prava.

Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.