Dokument je tabelarni pregled odluka Ustavnog suda BiH o ustavnosti propisa i akata Narodne skupštine i Vlade Republike Srpske, obuhvatajući period od 2021. do januara 2025. godine. U svim navedenim predmetima zaključak je isti: RS je usvojila propise koji nisu kompatibilni s Ustavom BiH i koji su poništeni, obuhvatajući zakone o oružju, farmaceutskim proizvodima, nekretninama, tehničkim propisima, visokom obrazovanju, udžbenicima, imunitetu, Izbornom zakonu RS i Zakon o neprimjenjivanju odluke Visokog predstavnika o Krivičnom zakoniku BiH.
U periodu od 2021. do 2025. Ustavni sud BiH poništio je više od 12 općih akata RS u gotovo svim oblastima: oružje, farmaceutika, nekretnine, obrazovanje, sudstvo, izbori, imunitet, krivično zakonodavstvo. Ovaj obrazac ukazuje na sistemsku strategiju donošenja zakona koji su unaprijed znani kao neustavni, s ciljem testiranja granica institucionalnog sistema.
RS je usvojila zakon kojim se zabranjuje primjena odluke Visokog predstavnika o izmjenama Krivičnog zakonika BiH. Ustavni sud je i taj zakon poništio, ali sam čin donošenja takvog zakona predstavlja presedan koji direktno osporava međunarodnu ulogu u nadzoru vladavine prava u BiH.
Kompletno poništavanje Izbornog zakona RS (U-12/24) pokazuje da je RS usvojila izborni zakon koji u suštini nije bio kompatibilan s Ustavom BiH, što znači da je entitet u određenom periodu mogao planirati provođenje izbora po neustavanim pravilima.
Ustavni sud je poništio Odluku o prodaji nekretnina RS na Jahorini i naredio Vladi i Ministarstvu poništenje svih realiziranih transakcija, što znači da se potencijalno prodata državna imovina morala vraćati – uz neizbježne finansijske i pravne komplikacije.
Ustavni sud je zabranio nastavu po stranicama 185–192 udžbenika historije za 9. razred koji je odobren još 2018. Ovo znači da su djeca u RS godinama bila podvrgnuta nastavnim sadržajima o 'Odbrambeno-otadžbinskom ratu' koji su ocijenjeni neustavnim.
Ovaj pregled je jedan od najporažavajućih mogućih dokumenata o stanju vladavine prava u BiH: svaka odluka u tabeli bilježi poništenje nekog akta RS kao neustavnog. Ono što je posebno zabrinjavajuće nije svaka pojedinačna odluka, nego frekvencija i raznolikost oblasti u kojima RS usvaja zakone koji krše Ustav BiH. Nije riječ o grešci u zakonodavnoj tehnici – to je strateška praksa zakonodavne sile koja zna da Ustavni sud BiH može poništiti njene zakone, ali koja kalkulira da svaki ciklus donošenja i poništavanja zakona troši institucionalnu energiju i testira granice de facto sankcija. Bez mehanizma izvršenja odluka Ustavnog suda BiH – a takav mehanizam u ovoj tabeli nigdje nije vidljiv – ove odluke ostaju simboličke pobjede koje RS ignorira do sljedećeg ciklusa neustavnog zakonodavanja.
Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.