Dokument sadrži preporuke 8. sastanka Posebne grupe za reformu javne uprave (RJU) u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU-BiH, održanog 12. marta 2025. Preporuke pokrivaju 5 oblasti: strateški okvir za RJU, upravljanje javnim finansijama, državnu službu i upravljanje ljudskim resursima, izradu politike i koordinaciju, te odgovornost i pružanje usluga. EU od BiH traži usklađivanje 11 zakona o državnoj službi, uspostavu registra državnih preduzeća, borbu protiv prevara u korišćenju EU fondova i reformu zapošljavanja u državnoj službi na osnovu zasluga.
EU u preporukama eksplicitno navodi potrebu 'okončavanja praksi kojima se ne može osigurati zapošljavanje na osnovu zasluga' i posebno upozorava na RS gdje se traži 'smanjenje broja pozicija vršilaca dužnosti i privremenih ugovora'. Ovo je europski institucionalni ekvivalent direktne optužbe za stranačko popunjavanje javnih pozicija zaobilazeći javne konkurse.
EU traži uspostavu 'Službe za koordinaciju borbe protiv prevara' i 'odgovarajući institucionalni i pravni okvir za upravljanje nepravilnostima u vezi sa budžetskim i sredstvima EU'. Ovo znači da u martu 2025. - a BiH je kandidat za EU - ne postoji funkcionalni AFCOS niti institucionalizovani mehanizam za sprječavanje prevara pri korišćenju EU fondova. To je kritični nalaz s aspekta javnog integriteta.
EU zahtijeva kreiranje 'javno dostupnog registra preduzeća u državnom vlasništvu sa kompletnom listom... uključujući sveobuhvatne finansijske izvještaje i revizije' u oba entiteta. Odsustvo ovakvog registra znači da vlada, javnost i parlamentarna tijela ne znaju punu listu javnih preduzeća, njihove finansijske rezultate ni revizijsko stanje - što je osnov svakog klijenteli.
EU traži uspostavu 'nezavisnog i specijalizovanog mehanizma nadzora, uključujući žalbene postupke za pitanja slobode pristupa informacijama'. Odsustvo ovakvog mehanizma znači da institucije mogu odbijati zahtjeve za informacijama bez nezavisne žalbene instance - što direktno narušava pravo javnosti na uvid u rad institucija.
BiH ima 11 zakona o državnoj službi koji međusobno nisu usklađeni. EU to opisuje kao strukturnu prepreku za 'mobilnost i jedinstvene standarde' državnih službenika. Ovo je i prepreka za borbu s korupcijom jer različiti zakoni znače različite standarde za sukob interesa, javne konkurse i disciplinska pitanja.
Ovaj dokument je u suštini formalni EU dijagnoz sistemskih slabosti bh. javne uprave. Analiza preporuka otkriva da su gotovo sve kritične reforme predugo odlagane: AFCOS ne postoji, registar javnih preduzeća ne postoji, zakoni o državnoj službi nisu usklađeni s načelima meritornosti, sloboda pristupa informacijama nema neovisni nadzor. Ironija nije mala: Vlada Zeničko-dobojskog kantona (označena kao izdavalac ovog dokumenta) objavila je EU preporuke koje traže reforme od BiH institucija - kantonalni nivo vlasti distribuira dokument kojim EU kritizira federalne i državne institucije. Ono što je najvažnije za adversarialni nadzor: EU preporuke o depolitizaciji zapošljavanja, smanjenju vršilaca dužnosti i javnim konkursima direktno potvrđuju ono što javnost u BiH odavno zna - da su vladajuće stranke sistemski koristile javnu upravu kao stranački resurs. Europska komisija to sada kaže javno i formalnim diplomatskim kanalom.
Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.