Glasnik OBAVJEŠTAJNI PREGLED DOKUMENTA · INSTITUCIJA

Krivični zakon Republike Srpske — Opšti dio (2003.)

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pravilnik Analizirano 2026-06-14 125 str.

Sažetak

Dokument je opšti dio Krivičnog zakona RS objavljen u Službenom glasniku RS br. 49/03, proglašen ukazom predsjednika RS Dragana Čavića 23. juna 2003. godine. Reguliše osnovna načela krivičnog prava: pojam krivičnog dela, krivičnu odgovornost, krivične sankcije (zatvor od 30 dana do 20 godina, doživotna kazna zatvora od 25 do 45 godina), pokušaj, saizvršilaštvo, odmjeravanje kazne i zastaru.

Ključne činjenice

  • Zakon objavljen u Sl. glasniku RS br. 49/03.
  • Proglašen ukazom predsjednika RS Dragana Čavića od 23. juna 2003.
  • Kazna zatvora: od 30 dana do 20 godina.
  • Doživotna kazna zatvora: od 25 do 45 godina.
  • Reguliše pokušaj, saizvršilaštvo, pomaganje i podstrekavanje.
  • Sadrži odredbe o odmjeravanju kazne, olakšavajućim i otežavajućim okolnostima.
  • Radi se o opštem dijelu — posebni dio (konkretna krivična dela) nije u ovom dokumentu.

Akteri u dokumentu

Narodna skupština RS Zakonodavac koji je usvojio Krivični zakon RS
Entitetsko zakonodavno tijelo
Dragan Čavić Predsjednik RS koji je proglasio zakon ukazom
Mandat predsjednika RS 2000–2006.

Crvene zastavice

NIZAK Doživotna kazna zatvora kao 25–45 godina — neuobičajeno visoka gornja granica

Gornja granica doživotne kazne od 45 godina je neuobičajeno visoka u komparativnom pravu i može biti predmet rasprave o usklađenosti s EKLJP-om, osobito u pogledu perspektive prijevremenog otpusta.

Analitička ocjena

Opšti dio Krivičnog zakona RS je temeljni normativni akt entitetskog krivičnog prava, donesen u periodu reformi nakon Dejtonskog sporazuma. Kao kodifikatorski dokument, nema neposrednih upozorenja na nepravilnosti u postupku donošenja, osim standardne napomene da entitetsko krivično zakonodavstvo u BiH funkcionira paralelno s državnim i da ta dualnost može stvarati probleme u predmetima s međuentitetskim elementima. Svaka izmjena KZ RS koja može ograničiti nadležnost ili efektivnost državnih tužilačkih tijela trebala bi biti predmet posebnog nadzora.

Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.