Glasnik OBAVJEŠTAJNI PREGLED DOKUMENTA · INSTITUCIJA

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Tužilaštva BiH (2014) i Odluka Ustavnog suda BiH AP 5161/10 (Novak Đukić)

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pravilnik Analizirano 2026-06-14 2 str.

Sažetak

Dokument sadrži dva akta objavljena u Sl. glasniku BiH br. 16 od 3. marta 2014.: Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Tužilaštva BiH (broj A-624/13, donio glavni tužilac Goran Salihović 19. februara 2014.) i Odluku o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda BiH u predmetu AP 5161/10 (Novak Đukić, donesena 23. januara 2014.). Pravilnikom se mijenjaju sistematizacijska radna mjesta i povećavaju neke kvote izvršilaca. Odlukom US BiH se usvaja apelacija Đukića, utvrđuje povreda zabrane retroaktivne primjene krivičnog zakona (čl. II/2. Ustava BiH i čl. 7. EKLJP) i ukida presuda Suda BiH X-KRŽ-07/394.

Ključne činjenice

Broj izvršilaca u Kabinetu gl. tužioca (pozicija c) povećan je s 2 na 6, a zamjenik šefa Kabineta s 1 na 3.
Broj istražitelja (čl. 49, tačka d) povećan je sa 50 na 60.
Dodata je alineja o upravljanju motornim vozilom u opisima posla vozača gl. tužioca (čl. 64) i u čl. 69.
Budžetska pozicija za investicije i projekte (čl. 71, tačka b) proširena je s 1 na 2 izvršioca.
Za radnike IKT-a (čl. 73, tačke d i e) dodat je uvjet položenog stručnog upravnog ispita.
Ustavni sud BiH u predmetu AP 5161/10 usvojio je apelaciju Novaka Đukića i ukinuo presudu Suda BiH X-KRŽ-07/394 od 6.4.2010. zbog povrede zabrane retroaktivnosti (čl. 7. EKLJP), te naložio novo suđenje.
Sastav Ustavnog suda u predmetu AP 5161/10: Valerija Galić (predsjednica), Tudor Pantiru, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Constance Grewe, Mirsad Ćeman, Margarita Caca-Nikolovska, Zlatko M. Knežević.

Iznosi

Stavka	Iznos	Valuta
Procijenjena vrijednost nabavke pušaka za Policiju RS (kontekst iz odluke, ne iz pravilnika)		KM

Akteri u dokumentu

Goran Salihović Glavni tužilac Tužilaštva BiH – potpisnik Pravilnika

Donio Pravilnik o izmjenama broj A-624/13 dana 19. februara 2014.

Tužilačko vijeće BiH Tijelo koje je dalo odobrenje za donošenje Pravilnika

Zasjedalo 12. i 13. februara 2014.

Novak Đukić Apelant u predmetu AP 5161/10 pred Ustavnim sudom BiH

Zastupa ga Dušan Tomić, odvjetnik iz Sarajeva. Apelant iz Banjaluke.

Dušan Tomić Odvjetnik apelanta Novaka Đukića

Zastupao apelanta pred Ustavnim sudom BiH.

Sud Bosne i Hercegovine Sud čija se presuda X-KRŽ-07/394 ukida odlukom US BiH

Sud BiH dužan je donijeti novu odluku po žurnom postupku.

Ustavni sud BiH Tijelo koje donosi Odluku o dopustivosti i meritumu u predmetu AP 5161/10

Sjedio u plenarnom sazivu.

Valerija Galić Predsjednica Ustavnog suda BiH

Potpisnica odluke u predmetu AP 5161/10.

Crvene zastavice

SREDNJI Značajno povećanje broja izvršilaca bez obrazloženja javnih potreba

Pravilnik povećava sistematizovana radna mjesta u Kabinetu gl. tužioca s 2 na 6 (trostruko!) i u istražiteljima s 50 na 60, bez navedenog ikakvog obrazloženja o potrebama – nema studija kapaciteta, nema javnog opravdanja. Ovakva uvećanja u unutrašnjem aktu koji donosi sam gl. tužilac bez parlamentarne kontrole otvaraju pitanja o preferiranom proširivanju vlastite administracije.

NIZAK Pravilnik donosi sam gl. tužilac bez vanjske kontrole

Unutrašnja organizacija Tužilaštva reguliše se pravilnikom koji donosi sam gl. tužilac uz odobrenje Tužilačkog vijeća – što je tijelo kojim predsjedava isti taj gl. tužilac. Izostaje parlamentarna kontrola, a javnost nije uključena u donošenje akata koji određuju koliko se zaposlenih prima i na koja radna mjesta.

SREDNJI Ukidanje presude u predmetu ratnog zločina zbog retroaktivnosti – moguće procesualne implikacije

Ustavni sud je ukinuo pravosnažnu presudu za ratni zločin zbog retroaktivne primjene krivičnog zakona. Bez uvida u cijelu odluku ne može se utvrditi da li je povreda retroaktivnosti bila formalne ili suštinske prirode, ali ukidanje osuđujuće presude u predmetu ratnog zločina ima ozbiljne implikacije za žrtve i potiče pitanja o sistemskom pristupu retroaktivnosti u ratnim zločinima pred Sudom BiH.

Analitička ocjena

Kombinacija dva akta unutar jednog objavljivanja u Sl. glasniku BiH otkriva dvije paralele: Tužilaštvo BiH tiho proširuje vlastitu unutrašnju organizaciju (Kabinet gl. tužioca s 2 na 6 izvršilaca) internim pravilnicima bez ikakvih obrazloženja ili vanjske kontrole, dok Ustavni sud istovremeno ukida presudu za ratni zločin iz 2010. zbog proceduralnih pitanja retroaktivnosti. Oba procesa odvijaju se unutar institucija koje bi trebale biti paradigme vladavine prava – ali u oba slučaja transparentnost i kontrola nad procesom su minimalne ili nepostojeće. Proširenja kadrovskih kvota u Pravilniku trebala bi biti praćena javnim obrazloženjima o obimu posla i budžetskim implikacijama, što u ovom dokumentu potpuno izostaje.

Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.