Parlamentarna skupština BiH usvojila je državni budžet za 2022. godinu na hitnoj sjednici Doma naroda 30. juna 2022. — praktično u poslijepodnevnim satima zadnjeg dana fiskalnog polugodišta. Ukupni rashodi iznose 1.892.789.119 KM, od čega 1.073.600.000 KM otpada na institucije BiH, a 819.189.119 KM na servisiranje vanjskog duga. Budžet uključuje 75+ budžetskih korisnika i direktne transfere s Jedinstvenog računa trezora.
| Stavka | Iznos | Valuta |
|---|---|---|
| Ukupni rashodi budžeta 2022. | 1.892.789.119 | KM |
| Rashodi institucija BiH | 1.073.600.000 | KM |
| Servisiranje vanjskog duga | 819.189.119 | KM |
| Ministarstvo odbrane BiH | 306.675.000 | KM |
| Uprava za indirektno oporezivanje BiH | 122.362.000 | KM |
| Centralna izborna komisija BiH (CIK) | 15.777.000 | KM |
| OSA BiH | 36.550.000 | KM |
| Ministarstvo sigurnosti BiH | 12.384.000 | KM |
| Granična policija BiH | 33.164.000 | KM |
| SIPA | 86.548.000 | KM |
| Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja BiH | 2.000.000 | KM |
Budžet za 2022. godinu usvojen je u Domu naroda 30. juna 2022. na 'hitnoj sjednici', što je indikator sistemske nefunkcionalnosti parlamentarnog procesa u BiH. Kasno usvajanje budžeta direktno utiče na planiranje i trošenje javnih sredstava.
CIK-u je odobren budžet od 15.777.000 KM, što je porast od 117% u odnosu na 7.256.000 KM iz 2020. U izbornoj godini povećanje može biti opravdano, ali sam zakonski tekst ne sadrži obrazloženje za ovako drastičan skok.
Budžet Ministarstva sigurnosti porastao je sa 7.757.000 na 12.384.000 KM, što je povećanje od 60%. Zakon ne sadrži nikakvo obrazloženje za ovaj značajan rast.
Objavljeni dokument je samo tablični pregled budžeta bez pratećeg obrazloženja, što onemogućuje procjenu osnovanosti pojedinih budžetskih stavki.
Servisiranje vanjskog duga iznosi 819.189.119 KM, tj. 43,3% ukupnog budžeta. Ovako visoki omjer otplatnih obaveza u odnosu na institucionalnu potrošnju ukazuje na dugoročnu fiskalnu ranjivost države.
Godišnji budžet BiH institucija, vrijedan gotovo 1,9 milijardi KM, usvojen je 30. juna 2022. na 'hitnoj sjednici' Doma naroda — u posljednji mogući dan polugodišta. Ovaj obrazac 'hitnih sjednica' za usvajanje budžeta ponavlja se iz godine u godinu i svjedoči o kroničnoj institucionalnoj paralizi parlamenta, a ne o izuzetnim okolnostima koje bi opravdale urgentni postupak. Najznačajniji pojedinačni nalaz je više nego udvostručenje budžeta CIK-a u izbornoj godini, s tim što u zakonskom tekstu nema nikakvog obrazloženja za tu stavku. Odsutnost pratećeg obrazloženja (koje u parlamentarnim sistemima mora pratiti prijedlog zakona o budžetu) onemogućuje javni nadzor nad individualnim budžetskim alokacijama. Konačno, skoro polovina ukupnog budžeta odlazi na servisiranje vanjskog duga — strukturni problem koji ograničava fiskalni prostor za ulaganje u javne službe.
Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.