Zakon o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu usvojen je na hitnim sjednicama oba doma Parlamentarne skupštine BiH (PD – 4. hitna sjednica, 29. marta 2023.; DN – 1. hitna sjednica, 30. marta 2023.). Ukupni budžet za institucije BiH iznosi 1.315.400.000 KM (rast 23% u odnosu na 2022.), a ukupni rashodi uključujući servisiranje vanjskog duga iznose 2.561.366.362 KM. Ministerstvo odbrane prima najveći udio – 392.259.000 KM.
| Stavka | Iznos | Valuta |
|---|---|---|
| Ukupni budžet institucija BiH 2023. | 1.315.400.000 | KM |
| Ukupni rashodi uključujući vanjski dug | 2.561.366.362 | KM |
| Ministarstvo odbrane BiH | 392.259.000 | KM |
| Prihodi s JR UINO | 1.020.500.000 | KM |
| Servisiranje vanjskog duga | 1.245.966.362 | KM |
| Granična policija BiH | 103.263.000 | KM |
| SIPA | 44.654.000 | KM |
| Bruto plaće i naknade | 791.087.000 | KM |
| Memorijalni centar Srebrenica | 5.019.000 | KM |
| Centralna izborna komisija (godina izbora 2022.) | 15.777.000 | KM |
| Centralna izborna komisija 2023. | 4.184.000 | KM |
Državni budžet BiH za 2023. usvojen je na hitnim sjednicama oba doma PS BiH 29. i 30. marta 2023. – dakle za treći mjesec u toku, bez prethodne redovne procedure. Usvajanje godišnjeg budžeta po hitnom postupku negira temeljnu parlamentarnu funkciju nadzora javnih rashoda i onemogućava poslanicima adekvatno razmatranje i amandmaniranje.
Ministarstvo odbrane raste 28%, SIPA 35% – bez navedene strateške potrebe ili sigurnosne analize u zakonu koja bi opravdala neproporcionalan rast ovih institucija u odnosu na opšti rast budžeta od 23%.
Servisiranje vanjskog duga iznosi 1.245.966.362 KM, što je više od ukupnog budžeta institucija BiH (1.315.400.000 KM). Ovo ukazuje na strukturnu zavisnost od duga, ali zakon ne sadrži ni plan smanjivanja ni transparentnu analizu dugoročnih fiskalnih rizika.
Bruto plaće rastu 25% u jednoj godini bez navedene analize da li rast odražava porast plata, porast broja zaposlenih ili oboje – što otežava provjeru da li se radi o opravdanom trosku ili o rastu administracije.
Budžet institucija BiH za 2023. odaje dvije ozbiljne strukturne zabrinutosti. Prva je proceduralna: godišnji zakon o budžetu usvojen na hitnoj sjednici znači da je BiH treću godinu zaredom (ili ponavljajući praksu) ušla u budžetsku godinu bez pravovremeno usvojenog budžeta, a hitni postupak u martu 2023. oduzima parlamentarcima elementarne prilike za nadzor rashoda. Druga je supstantivna: rast sigurnosnog sektora (odbrana +28%, SIPA +35%) bez dokumentovanog strateškog opravdanja, istovremeno dok je servisiranje vanjskog duga dostiglo nivo gotovo jednak ukupnom operativnom budžetu institucija, ukazuje na budžetsku strukturu koja prioritet daje represivnim aparatima i dužničkim obavezama nauštrb investicija u razvoj i socijalne usluge.
Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.