Vlada RS podnijela je oktobra 2016. šesnaesti godišnji izvještaj Savjetu bezbjednosti UN, u kome izlaže vlastiti pogled na sigurnosno i političko stanje u BiH. Dokument karakteriziraju tri glavne narativne linije: optužbe da SDA podriva sigurnost i funkcionalnost BiH, odbrana kontroverznog referenduma o Danu RS (25. septembra 2016.) koji je održan uprkos privremenoj mjeri Ustavnog suda BiH, i zahtjev za zatvaranjem OHR-a i ukidanjem Poglavlja VII UN Povelje.
RS je referendum o Danu RS (9. januar) održala 25. septembra 2016. uprkos eksplicitnoj privremenoj mjeri Ustavnog suda BiH, što je direktno kršenje pravno obavezujuće odluke visokog suda i flagrantni presedan u smislu nepoštivanja vladavine prava.
Izvještaj namijenjen Savjetu bezbjednosti UN zloupotrijebljen je kao politički pamflet RS koji napada SDA, tužilaštvo i Ustavni sud bez konkretnih dokaza i sa selektivnom upotrebom citata, što je zloupotreba međunarodnog mehanizma za unutrašnjopolitičke ciljeve.
Izvještaj RS tvori ozbiljne optužbe o vezama SDA s džihadistima i međunarodnim terorizmom, ali ne navodi ni jedan sudski predmet, ni jednu presudu ni jedan osuđujući nalaz relevantnih sigurnosnih agencija koji bi te navode potkrepili – što ove tvrdnje čini politički motiviranom dezinformacijom.
RS zahtijeva reformu Ustavnog suda kojom bi se eliminisali strani suci, što bi narušilo Aneks IV Daytonskog sporazuma i uklonilo jedan od ključnih mehanizama zaštite konstitutivnih naroda koji su međunarodnom zajednicom uveden upravo da bi se izbjegla etnička dominacija.
RS tvrdi da su federalni premijer i predsjedavajući VM BiH odbili potpisati pismo namjere MMF-u iz političkih razloga, ali dokument ne nudi nikakvu dokumentaciju ni uvid u pregovarački proces, čime se finansijska pitanja koriste kao politička oruđa bez transparentnosti.
Šesnaesti izvještaj RS Savjetu bezbjednosti UN jedan je od najproblematičnijih dokumenata u ovom setu: zvanični državni akt upućen međunarodnom tijelu koji se u cijelosti koristi kao politički napad na bošnjačke stranke, tužilaštvo i Ustavni sud BiH. Najtežim nalazom je bez sumnje vlastito RS-ovo priznanje da je referendum 25. septembra 2016. održan uprkos privremenoj mjeri Ustavnog suda BiH – dokument to navodi bez ijedne riječi kajanja ili pravnog opravdanja, kao gotov čin. Navodi o džihadizmu i terorističkim vezama SDA posebno su opasni jer su upućeni tijelu od globalnog sigurnosnog značaja bez ikakvog dokaznog materijala – što je potencijalno zloupotreba UN mehanizma za širenje neutemeljenih optužbi na međunarodnoj sceni. Ukupno, ovaj dokument je primjer kako se zvanični diplomatski kanali mogu koristiti za unutrašnjopolitičku destabilizaciju nauštrb vladavine prava.
Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.