Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza donio je pravilnik kojim se uređuje uspostava, sadržaj i način vođenja Registra zahtjeva za pristup informacijama u institucijama BiH, na osnovu člana 18. stav 3. Zakona o slobodi pristupa informacijama (Sl. glasnik BiH 61/23). Pravilnik propisuje elektronski oblik registra koji se vodi po kalendarskoj godini, zaključuje 31. decembra i čuva u ispisanom i uvezanom obliku.
Pravilnik propisuje vođenje evidencije o svim zahtjevima, uključujući odluke o odbijanju i žalbene ishode - ali ne propisuje obavezu proaktivnog objavljivanja agregatnih podataka iz Registra. Bez obaveze objave godišnjeg pregleda svih odbijenih zahtjeva i razloga odbijanja, Registar ostaje interni administrativni akt koji ne jača transparentnost institucija prema javnosti.
Odredba o sigurnosnoj pohrani je formulisana krajnje opšte: 'prijenosni informatički medij ili na drugi prikladan način'. Bez preciznih tehničkih standarda (npr. backup protokol, period čuvanja, enkripcija podataka o podnosiocima), odredba ostavlja prostor za neadekvatno čuvanje osjetljivih podataka o podnosiocima zahtjeva.
Registar sadrži ime, adresu, kontakt telefon i e-mail podnosilaca zahtjeva za informacije - što su lični podaci zaštićeni zakonom. Pravilnik ne sadrži ni jednu odredbu o anonimizaciji, ograničenom pristupu registru niti uputnicu na Zakon o zaštiti ličnih podataka, što ostavlja pravnu prazninu u zaštiti podnosilaca od identifikacije.
Pravilnik o Registru zahtjeva za pristup informacijama je administrativni akt neophodan za implementaciju Zakona o slobodi pristupa informacijama - i kao takav je koristan. Međutim, njegova ključna slabost je što propisuje vođenje evidencije, ali ne i njenu javnu objavu. Institucija koja odbija svaki zahtjev može imati uredan Registar i biti potpuno u skladu s ovim Pravilnikom. Bez obaveze godišnjeg izveštaja o strukturi zahtjeva i stopama odbijanja (prema javno dostupnoj statistici), Registar je instrument interne administracije a ne instrument javne odgovornosti. Posebno zabrinjava odsustvo odredbe o zaštiti ličnih podataka podnosilaca - koji su u ovom slučaju često novinari, aktivisti ili istraživači - jer identifikacija ko je tražio koje informacije od koje institucije sama po sebi može biti osjetljiva.
Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.