Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je 22. oktobra 2024. dopunu Poslovnika kojom se Zajedničkoj komisiji za administrativne poslove dodjeljuje nadležnost za provođenje postupka izbora sedam članova Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama na nivou BiH. Dopuna je dodana kao nova tačka l) u članu 63. Poslovnika. Potpisao predsjedavajući Nebojša Radmanović.
Dodjela ovlasti Zajedničkoj komisiji za administrativne poslove da bira 7 članova anti-korupcijskog tijela (Komisija za sukob interesa) putem izmjene poslovnika — umjesto putem posebnog zakona — znači da se izbor tijela za nadzor nad funkcionerima vrši internim parlamentarnim postupkom bez vidljive vanjske provjere ili kriterija za izbor.
Potreba za dopunom Poslovnika tek u oktobru 2024. sugeriše da je Komisija za sukob interesa dugi niz godina funkcionisala bez uređenog postupka izbora ili je bila nepopunjena — što direktno narušava anti-korupcijsku zaštitu.
Ova dopuna Poslovnika Predstavničkog doma je tehnički korak prema regulisanju izbora članova Komisije za sukob interesa — ali i indikator dugoročne opstrukcije: da ovaj postupak nije bio propisno regulisan sve do oktobra 2024. znači da je tijelo nadležno za nadzor sukoba interesa u državnim institucijama funkcionisalo u pravnoj praznini. Dodjela ove ovlasti Zajedničkoj komisiji za administrativne poslove — koja je interna parlamentarna komisija, a ne nezavisno tijelo — pokreće pitanje koliko je izbor članova anti-korupcijskog tijela zaista slobodan od stranačkog uticaja i internog parlamentarnog ucjenjivanja.
Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.