Federalni zavod za statistiku (FZS) odgovara na delegatsko pitanje delegata Ivice Pavkovića u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, koji je tražio podatke na osnovu kojih je izvršena procjena broja stanovnika u općinama i gradovima Zapadnohercegovačke županije za zadnjih pet godina. FZS objašnjava metodologiju: procjene se temelje na konačnim rezultatima Popisa 2013., kombinirano s podacima o rodenim, umrlim i migracijama, uz primjenu koncepta 'uobičajenog stanovanja'. Metodologija se primjenjuje uniformno za sve općine i kantone u FBiH.
FZS sve procjene temelji na Popisu iz 2013. — koji je star više od 12 godina u trenutku delegatskog pitanja. Bosna i Hercegovina je u međuvremenu prošla masovnu emigraciju, posebno mladih i visokokvalificiranih radnika. Procjene zasnovane na 2013. bazi dramatično precijenivaju stvarni broj stanovnika, što distorzira raspodjelu javnih sredstava i planiranje kapaciteta javnih usluga.
FZS migracijsko stanje preuzima iz baze IDDEAP (identifikacijski dokumenti), a ne iz registara stvarnog boravišta. Ogromna masa iseljenih građana BiH nije odjavila boravište ni prijavila emigraciju — pa se statistički broje kao 'stanovnici' koji zapravo žive u inostranstvu.
Odsustvo novog popisa stanovništva (sljedeći je planiран za 2031.) znači da sve odluke o budžetima, zdravstvenim kapacitetima, školama i infrastrukturi nastaju na osnovu podataka koji su vjerojatno netočni za 10-20% u područjima visokog iseljavanja. Ovo se posebno tiče Zapadnohercegovačke županije, kao jednog od žarišta emigracije.
Ovaj odgovor FZS-a delegatu ilustruje temeljni problem demokratskog upravljanja u BiH: sve javne politike, od raspodjele fiskalnih prihoda do planiranja kapaciteta bolnica i škola, grade se na demografskim podacima koji su stari gotovo 13 godina i koji metodološki ne mogu pratiti stvarnu masovnu emigraciju. Metodologija zasnovana na Popisu 2013. plus registru izdatih dokumenata (IDDEAP) sistematski precijenuje broj stanovnika u BiH, posebno u općinama s visokim iseljavanjem. Ova precjenjenost nije slučajna greška — ona je politički korisna: opštine koje 'statistički' imaju više stanovnika dobivaju više transfera iz zajedničkih fondova, škole zadržavaju nastavnike kojih nema za 'djecu' koja žive u Njemackoj, a resori ne moraju revidirati kapacitete. Parlamentarno pitanje Ivice Pavkovića o Zapadnohercegovačkoj županiji otvara pitanje koje bi trebalo biti predmet sustavnog revizijskog ispitivanja — jesu li javni transferi u skladu s realnim, a ne statistički precijenjenim brojem korisnika.
Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.