Radi se o zvaničnom Zakonu o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2017. godinu, usvojenom u Parlamentarnoj skupštini BiH u decembru 2016. Budžet sadrži pregled prihoda i rashoda institucija BiH, raspored sredstava po budžetskim korisnicima, servisiranje vanjskog duga ukupne vrijednosti 1.011.157.177 KM i završne odredbe o izvršenju budžeta.
| Stavka | Iznos | Valuta |
|---|---|---|
| Poreski prihodi (JR UINO) za institucije BiH | 750.000.000 | KM |
| Ukupni prihodi institucija BiH (bez duga) | 950.000.000 | KM |
| Ukupne obaveze za servisiranje vanjskog duga BiH | 1.011.157.177 | KM |
| Udio Federacije BiH u otplati vanjskog duga | 650.161.158 | KM |
| Udio RS u otplati vanjskog duga | 349.313.849 | KM |
| Budžet Vijeća za državnu pomoć BiH | 495.000 | KM |
| Kamata po kreditu CEB za Državni zavod za izvršenje krivičnih sankcija | 645.482 | KM |
| Kamata po kreditu EC — Makrofinansijska pomoć II | 390.286 | KM |
| Kredit Saudijskog fonda za rekonstrukciju i razvoj (glavnica + kamata) | 822.501 | KM |
| Robni kredit Vlade Belgije — Izvozni kredit 1 (otplata glavnice) | 242.141 | KM |
Zakon prepušta Vijeću ministara da naknadno propisuje kriterije za raspodjelu grantova (kultura, sport, inovatorstvo, H2020) bez unaprijed određenih korisnika, iznosa ili procedura javnog poziva — što je klasičan mehanizam diskrecione raspodjele novca pod zakonskim okriljem.
Zakon ovlašćuje Vijeće ministara da posebnom odlukom odredi način nabavke zgrade u Banjoj Luci, bez prethodnog upućivanja na postupak javne nabavke. Ovo otvara prostor za direktni ugovor.
Ukupne obaveze servisiranja vanjskog duga BiH porasle su za 31% u 2017. (sa 770 na 1.011 miliona KM), dok je porast ukupnog budžeta 14%. Ovaj rast duga nije obrazložen u tekstu zakona.
Budžet za 2017. usvojen je na 4. hitnoj sjednici Doma naroda, što može ukazivati na komprimiranu zakonodavnu proceduru bez dovoljno vremena za parlamentarnu analizu.
Zakon o budžetu institucija BiH za 2017. na papiru je formalno ispravan dokument, ali sadrži nekoliko institutionalnih slabosti koje zaslužuju pažnju. Prvo: grantovi za kulturu, sport, inovatorstvo i H2020 prepušteni su naknadnom diskrecijskom određivanju Vijeća ministara bez jasnih kriterija u samom zakonu — to je pozivnica za klijentelizam. Drugo: nabavka zgrade za Direkciju za civilno zrakoplovstvo u Banjoj Luci namjerno je izmještena iz standardnog budžetskog nadzora (finansira se iz posebnih prihoda od prelijeta), a odluku o načinu nabavke donosi Vijeće ministara bez obaveznog javnog tendera prema ovom tekstu. Treće: vanjski dug BiH čije servisiranje iznosi 1,011 milijardu KM — više od ukupnih prihoda institucija od 950 miliona KM — govori da BiH troši više na otplatu starih dugova nego na vlastito funkcionisanje. Ovo je alarmantan finansijski signal koji zakon komentira bez ikakvog strateškog obrazloženja.
Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.