Dokument je okvir srednoročne fiskalne i ekonomske politike Tuzlanskog kantona za period 2022–2024, pripremljen u maju 2021. na osnovu Zakona o budžetima u FBiH. Sam uvod dokumenta priznaje da zakonski rok za dostavu Smjernica Vladi Kantona (31. maj) nije ispoštovan jer su projekcije Federalnog ministarstva finansija zaprimljene tek 25. maja 2021, deset dana kasno. Dokument sadrži makroekonomske projekcije, projekcije prihoda, analizu duga i strateške ciljeve Vlade TK, uz dominantan naglasak na posljedicama COVID-19 pandemije.
| Stavka | Iznos | Valuta |
|---|---|---|
| Nominalni BDP BiH 2020. (stvarni) | 34.553 mil. | KM |
| Nominalni BDP BiH projekcija za 2024. | 41.088 mil. | KM |
| Deficit tekućeg računa BiH 2020. | 1.090 mil. | KM |
| Projekcija deficita tekućeg računa BiH 2024. | 2.075 mil. | KM |
Vlada TK nije mogla ispoštovati rok od 31. maja jer je Federalno ministarstvo finansija dostavilo projekcije tek 25. maja. Ovo otkriva sistemsku kvarnost višestepenog budžetskog procesa u BiH gdje kašnjenje višeg nivoa automatski kaskadira na niži nivo, bez sankcija za ijedan nivo.
Dokument pretpostavlja brzi ekonomski oporavak od pandemije baziran na tada optimističnim MEF projekcijama, koje su do kraja 2021. revidorane. Budžetski plan sastavljen na temelju pretjerano optimističnih prognoza može voditi ka fiskalnim neravnotežama.
Dokument sam konstatuje da je BiH industrija 'direktno zavisna od kooperanta' i da izvozi uglavnom sirovine i niskovrijedne proizvode, ali strateški odgovor na taj strukturni problem u dokumentu ostaje nekonkretan.
Ovaj planski dokument otkriva strukturni problem sistema: Tuzlanski kanton ne može na vr(i)jeme izraditi własite fiskalne smjernice jer je o tome ovisan o Federalnom ministarstvu finansija, koje je, pak, zakasnilo. Ovaj kaskadni efekt kašnjenja u planskim procesima FBiH/entitet/kanton/općina je hronični fenomen koji onemogućuje pravovremenu budžetsku pripremu na nižim nivoima vlasti. Dokument je inače stručno napisan i temeljen na relevantnim izvorima (DEP, BHAS, UIO), ali makroekonomske projekcije iz marta 2021. — koje su tada bile u osnovi optimistične, ali uvjetovane razvitkom pandemije — neminovno podliježu visoki riziku od netačnosti. Dokument priznaje slabost strukture bosanske ekonomije, ali ne nudi konkretne instrumente za njenu promjenu; umjesto toga poziva se na 'reformske procese' i 'poboljšanje poslovnog ambijenta' bez operativnih mjera — formulacija koja je postala standardna fraza bez sadržaja u BiH javnoj upravi.
Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.