Federalna uprava civilne zaštite (FUCZ) daje odgovor Domu naroda Parlamenta FBiH na inicijativu zastupnika Harisa Zahiragića, kojom je traženo hitno upućivanje ljudskih i materijalnih kapaciteta u općine Unsko-sanskog kantona pogođene poplavama u maju 2023. te novčana pomoć od 5 miliona KM. FUCZ opisuje preuzete mjere i navodi da je Vlada FBiH odobrila novčana sredstva iz tekuće rezerve za četiri ugrožene jedinice lokalne samouprave.
| Stavka | Iznos | Valuta |
|---|---|---|
| Tražena novčana pomoć od strane zastupnika | 5.000.000 | KM |
| Odobreno Gradu Bihaću iz tekuće rezerve | 150.000,00 | KM |
| Odobreno Gradu Bosanska Krupa iz tekuće rezerve | 150.000,00 | KM |
| Odobreno Općini Sanski Most iz tekuće rezerve | 150.000,00 | KM |
| Odobreno Općini Ključ iz tekuće rezerve | 50.000,00 | KM |
Zastupnik je tražio 5.000.000 KM a Vlada FBiH je odobrila samo 500.000 KM - 10% zahtjeva. Ni jedno obrazloženje za ovaj nesrazmjer nije navedeno u dokumentu, a FUCZ ne pojašnjava na osnovu kojih kriterija su utvrđeni konkretni iznosi po općinama.
Tri općine dobivaju po 150.000 KM, a Općina Ključ samo 50.000 KM, bez obrazloženja razlike. Nije jasno koji je metodološki osnov ove razlike u kontekstu proglašenog stanja prirodne nesreće.
Dodjela sredstava iz tekuće rezerve vrši se odlukom Vlade FBiH bez javnog tendera ili transparentnih kriterija raspodjele, što ostavlja prostor za politički motivirano favorizovanje određenih općina ili ignorisanje inicijativa opozicije.
Inicijativa zastupnika eksplicitno traži pomoć i za poplavljene zajednice u RS gdje žive povratnici, ali FUCZ odgovor ne adresira ovaj dio zahtjeva.
Vlada FBiH odobrila je petinu obećanog i desetinu traženog iznosa pomoći za katastrofalne poplave na USK, bez ikakvog javnog obrazloženja kriterija raspodjele. Nesrazmjer između traženih 5 miliona KM i odobrenih 500.000 KM posebno je udaran u kontekstu deklarisanog stanja prirodne nesreće u četiri lokalne zajednice. Dokument pokazuje da su sredstva iz tekuće rezerve raspoređena prema nespecificiranoj metodologiji izvršne vlasti, dok su međunarodne humanitarne organizacije (TIKA, UNHCR, UNICEF) dijelom nadomjestile kapacitete koje bi trebala osigurati federalna vlada. Činjenica da su poplave pogodile i zajednice povratnika u RS a da FUCZ ne adresira ovaj dio inicijative sugeruje selektivni pristup u odgovornosti federalnih institucija prema gradjanima izvan FBiH. Za analitičara odgovornosti vlasti, ovaj odgovor je tipičan primjer administrativnog šminke: aktivna terminologija (prepravnost, koordinacija, timovi na terenu) prikriva činjenicu da finansijski odgovor daleko zaostaje za razmjerom katastrofe.
Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.