Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o budžetu institucija BiH za 2016. godinu na sjednicama Predstavničkog doma (30. decembra 2015.) i Doma naroda (30. decembra 2015.). Ukupni prihodi s finansiranjem iznose 1.720.637.818 KM, što je rast od oko 10% u odnosu na 2015. godinu. Rashodi su izbalansirani s prihodima. Najveći pojedinačni korisnik je Ministarstvo odbrane s 290.871.000 KM, a vanjski dug čini 770.637.818 KM prihoda od finansiranja.
| Stavka | Iznos | Valuta |
|---|---|---|
| Ukupni prihodi i finansiranje | 1.720.637.818 | KM |
| Prihodi od indirektnih poreza (UINO) | 750.000.000 | KM |
| Vanjsko finansiranje (dug) | 770.637.818 | KM |
| Ministarstvo odbrane BiH | 290.871.000 | KM |
| CIK BiH | 6.896.000 | KM |
| VSTV BiH | 4.759.000 | KM |
Od ukupno 1,72 mlrd. KM, čak 770,6 mil. KM dolazi od vanjskog zaduživanja. Ovako visok udio duga u finansiranju redovnih institucionalnih rashoda ukazuje na strukturnu fiskalnu nestabilnost — institucije BiH na državnom nivou djelimično žive od zaduživanja, ne od vlastitih prihoda
VSTV, tijelo odgovorno za imenovanje i disciplinu sudija i tužilaca — dakle ključna institucija vladavine prava — ima budžet smanjen za gotovo polovinu bez ikakvog obrazloženja u tekstu zakona. Ovakvo smanjenje može uticati na kapacitet pravosudnog nadzora
Usvajanje budžeta na posljednji dan u godini sugerira da je parlamentarna rasprava bila minimalna ili formalna, što umanjuje transparentnost i demokratski nadzor nad javnom potrošnjom
Iako je 2016. izborna godina što djelimično objašnjava povećanje, skok od 130% bez razrade u zakonskom tekstu otežava nadzor nad svrhom dodatnih sredstava
Odbrambeni budžet ne prate detaljne javno dostupne razrade po namjenama u ovom zakonskom tekstu, što ograničava javni nadzor nad vojnom potrošnjom
Budžet institucija BiH za 2016. godinu otkriva strukturni problem koji nikad nije adekvatno adresovan: skoro polovinu 'prihoda' čini vanjski dug, što znači da BiH na državnom nivou ne može finansirati vlastite institucije iz tekućih prihoda. Paralelno, tijelo zaduženo za nadzor nad pravosuđem (VSTV) dobiva skoro upola manje novca bez ikakvog obrazloženja, dok Ministarstvo odbrane ostaje daleko najveći potrošač. Budžet je usvojen zadnjeg dana godine — klasična proceduralna gesta koja minimizira javnu debatu. Analitičar za nadzor mora primijetiti da ovakva fiskalna arhitektura, u kojoj se redovni rashodi financiraju zaduživanjem, nije dugoročno održiva i da joj nedostaje bilo kakva estrateška vizija fiskalne konsolidacije.
Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.