Glasnik OBAVJEŠTAJNI PREGLED DOKUMENTA · INSTITUCIJA

Lista poslanika Predstavničkog doma PSBiH 2002–2006

Parlamentarna skupština BiH ostalo Analizirano 2026-06-13 3 str.

Sažetak

Dokument je službena lista poslanika izabranih u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za mandatni period 2002–2006. Obuhvata poslanike izabrane iz Federacije BiH i iz Republike Srpske, razvrstane po političkim strankama i kao nezavisne poslanike. Pored početnog sastava, dokument bilježi i kasnije izmjene mandata: ko je izabran umjesto kojeg poslanika, razloge zamjena (ostavka, izbor u izvršne funkcije, nespojivost funkcija) te datume i redne brojeve sjednica na kojima su ove promjene potvrđene. Ove informacije su važne za javnost jer omogućavaju praćenje kontinuiteta mandata i političkih prelazaka, kao i identifikaciju tadašnjih i današnjih ključnih aktera državne politike.

Ključne činjenice

  • Iz Federacije BiH su u Predstavnički dom PSBiH 2002–2006 ušli poslanici iz više stranaka: SDA, SBiH, HDZ–demokršćani, SDPBiH, DNZBiH, BOSS, SPUBiH, kao i više nezavisnih poslanika.
  • Među poslanicima iz SDA naveden je i Šefik Džaferović, a među poslanicima iz SDPBiH Zlatko Lagumdžija.
  • Dokument evidentira da je Mirsad Sipović izabran umjesto Abdulaha Nakaša (72. sjednica PD, 16.1.2006.) i da je Mirsad Sipović prethodno bio poslanik SDA iz Federacije BiH.
  • Mubera Ušanović izabrana je umjesto Hasana Muratovića, koji je dao ostavku (32. sjednica PD, 31.3.2004.).
  • Mehmed Žilić izabran je umjesto Seade Palavrić (72. sjednica PD, 16.1.2006.) i prešao je u status nezavisnog poslanika iz SDA.
  • Mehmed Suljkanović izabran je umjesto Izeta Žigića, koji je izabran za ministra u Vladi Federacije BiH (11. sjednica PD, 9.4.2003.).
  • Ivo Miro Jović izabran je umjesto Nike Lozančića, koji je izabran za predsjednika Federacije BiH (9. sjednica PD, 4.3.2003.), a zatim je Vlatka Komšić izabrana umjesto Ive Mire Jovića (58. sjednica PD, 8.6.2005.).
  • Ruža Sopta izabrana je umjesto Bariše Čolaka, koji je izabran za zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministra sigurnosti (8. sjednica PD, 4.2.2003.).
  • Zoran Spasojević je izabran umjesto Borislava Paravca, koji je izabran za člana Predsjedništva BiH (18. sjednica PD, 10.9.2003.), a zatim je Marija Perkanović izabrana umjesto Zorana Spasojevića zbog nespojivosti funkcija (32. sjednica PD, 31.3.2004.).
  • Dokument bilježi više prelazaka poslanika u status nezavisnih, uključujući prelazak jednog poslanika u nezavisnog iz SDP-a, jednog iz SDS-a, jednog iz NHI-a, jednog iz Ekonomskog bloka HDU–za boljitak, jednog iz PDP-a RS i jednog iz SRSRS.
  • Sa teritorije Republike Srpske u Predstavnički dom ušli su poslanici iz SDS-a, SNSD-a, PDP RS, SPRS, SDABiH, SBiH, kao i više nezavisnih poslanika; među SNSD poslanicima naveden je Nikola Špirić.
  • Senija Kapetanović izabrana je umjesto Muniba Jusufovića (49. sjednica PD, 29.12.2004.).

Akteri u dokumentu

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine institucija kojoj pripada Predstavnički dom i koja je izdavač/čuvar ovog službenog spiska
Kao najviši zakonodavni organ na državnom nivou, PSBiH je ključna tačka javne odgovornosti; dokument pokazuje sastav njenog Predstavničkog doma u periodu 2002–2006, što je važno za praćenje političke karijere aktera koji i danas imaju javne funkcije.
Šefik Džaferović poslanik SDA u Predstavničkom domu PSBiH 2002–2006
U našem grafu je evidentiran kao delegat u Domu naroda PSBiH (SDA) sa srednjim nivoom institucionalne moći i obavezom javne odgovornosti; ovaj dokument potvrđuje njegov raniji mandat u Predstavničkom domu, što ukazuje na dugotrajan kontinuitet uticaja na državnom zakonodavnom nivou.
Zlatko Lagumdžija poslanik SDPBiH u Predstavničkom domu PSBiH 2002–2006
U našem grafu ima visok rizik i gustu mrežu veza s kompanijama uključenim u javne nabavke (BS Telecom, Strom Praha) te je označen kao raniji lider SDP-a; dokument potvrđuje da je u ovom periodu bio državni poslanik, što je relevantno za razumijevanje kako je politička funkcija mogla kreirati mrežu uticaja na kasnije javne nabavke.
Nikola Špirić poslanik SNSD iz Republike Srpske u Predstavničkom domu PSBiH 2002–2006
U našem grafu je evidentiran kao delegat u Domu naroda PSBiH (SNSD) sa umjerenim rizikom i institucionalnom moći; dokument potvrđuje njegov raniji mandat u Predstavničkom domu, što ukazuje na dugoročnu prisutnost u zakonodavnoj vlasti BiH.

Crvene zastavice

SREDNJI visok kontinuitet pojedinih aktera u vrhu državnog zakonodavstva

Dokument pokazuje da pojedini akteri iz našeg grafa (npr. Šefik Džaferović, Zlatko Lagumdžija, Nikola Špirić) imaju duge zakonodavne karijere; u kombinaciji s postojećim podacima o političkim i poslovnim mrežama (posebno kod Lagumdžije, koji ima visoke ocjene za povezanost s javnim nabavkama), to otvara pitanje koncentracije moći i potencijalnog uticaja na raspodjelu javnih resursa tokom godina.

NIZAK nedostatak metapodataka o načinu objave i potpunosti liste

Dokument ne sadrži jasne metapodatke (broj službenog akta, datum objave, potpisi ovlaštenih osoba), već samo sadržajnu listu i reference na sjednice; iako je riječ o kadrovskom, nefinansijskom dokumentu, formalni nedostatak metapodataka otežava provjeru autentičnosti i verzionisanja u odnosu na druge službene registre.

Analitička ocjena

Ovaj dokument je kadrovski presjek Predstavničkog doma PSBiH 2002–2006, bez finansijskih podataka, pa se ne može direktno porediti s budžetskim stavkama ili javnim nabavkama. Ipak, u kombinaciji s našim grafom, važno je da potvrđuje koje su osobe u tom periodu imale zakonodavnu moć na državnom nivou. To je posebno značajno za aktere s povišenim rizikom ili razvijenim mrežama oko javnih nabavki, poput Zlatka Lagumdžije, čije veze s kompanijama poput BS Telecoma i Strom Prahe upućuju na dugoročni klijentelistički potencijal. Za dalju provjeru vrijedilo bi upariti ovu listu s podacima o kasnijim funkcijama ovih poslanika (ministarske pozicije, agencije, javna preduzeća) i s našim podacima o javnim nabavkama u periodu nakon 2002. godine. Posebno treba pratiti da li se firme povezane s visoko–rizičnim akterima češće pojavljuju u tenderima institucija u kojima su ti akteri kasnije imali uticaj, te da li je bilo izmjena mandata (npr. prelazak u izvršnu vlast) neposredno prije većih ugovornih aranžmana.

Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.