Vlada Republike Srpske uputila je Savjetu bezbjednosti UN u aprilu 2016. godine petnaesti periodični izvještaj u kojem zastupa tezu da je Dejtonski sporazum narušavan od strane bošnjačkih i međunarodnih aktera, a ne od strane RS-a. Dokument napada legitimitet Ustavnog suda BiH (strani suci), optužuje Tužilaštvo BiH za diskriminaciju srpskih ratnih žrtava, opisuje akcije SIPA-e kao provokativne oružane upade u RS, te implicira mogućnost referenduma o pravosuđu. Dokument navodi niz konkretnih incidenata — hapšenje poslanika SDA i smjenu direktora SIPA-e — kao dokaz koordiniranog napada na RS.
Vlada RS koristi mehanizam UN izvještavanja — namijenjen neutralnoj analizi stanja mira — kao propagandni kanal za jednostranu politiku suprotstavljanja institucijama BiH, čime direktno instrumentalizuje međunarodnu instituciju.
Impliciranje referenduma o pravosuđu u dokumentu upućenom UN-u ne funkcioniše kao pravni prijedlog, nego kao prijetnja secesijom i destabilizacijom koja se koristi za eksternu diplomatsku presiju.
Vlada RS sistematski osporava validnost odluka Ustavnog suda BiH pozivajući se na prisustvo stranih sudaca, čime de facto poziva na nesuprimjenu ustavnih odluka i kršenje Dejtonskog sporazuma koji je i uspostavio taj sud.
RS poziva na dosljednu primjenu Daytona, ali istovremeno ignorira dejtonske odredbe koje osnažuju zajedničke institucije BiH poput SIPA-e i Tužilaštva — selektivno korišćenje Daytona za blokiranje, a ne za izgradnju zajedničkih institucija.
Teške tvrdnje o 'tajnom' mijenjanju mehanizma koordinacije i 'provokativnim oružanim upadima' SIPA-e iznose se bez priloženih dokaza ili upućivanja na provjerljive izvore.
Ovaj dokument predstavlja primjer sustavne instrumentalizacije međunarodnih mehanizama nadzora mira (UN Savjet bezbjednosti) za ostvarivanje domaćih političkih ciljeva Vlade RS. Umjesto objektivnog izvještaja o stanju implementacije Daytona, dokument je konstruisan kao tužba protiv zajedničkih institucija BiH — Tužilaštva, SIPA-e, Ustavnog suda — uz impliciranje referenduma kao alata pritiska. Posebno je ozbiljna strategija delegitimizacije Ustavnog suda BiH, jer ona afirmira odbijanje izvršavanja ustavnih odluka što je ključni mehanizam pravne dezintegracije BiH. RS-ova selektivna primjena dejtonskog argumenta — pozivanje na Dayton kada štiti RS entitetske prerogative, a osporavanje dejtonskih institucija kada donose nepovoljne odluke — demonstrira dvostruku agendu koja je u suprotnosti s ustavnim okvirom BiH.
Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.