Kolegij Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH usvojio je u maju 2024. orijentacioni radni plan za ostatak 2024. godine. Dokument evidentira zakonodavne aktivnosti završene do kraja aprila 2024., prijedloge zakona koji su još u proceduri te 56 prijedloga zakona iz programa rada Vijeća ministara BiH za 2024. Sadrži i analitičko-informativne aktivnosti, sporazume, imenovanja i poslaničke inicijative.
Ista grupa poslanika (Vulić, Miljanović, Vujičić, Petrović, Kojić, Stojanović, Radmanović, Petković) istovremeno je podnijela zakone o Sudu BiH i prestanku mandata stranih sudija u Ustavnom sudu BiH. Oba su povučena ili najavljena za novi tekst. Zakon o VSTV-u usvojen je po hitnom postupku. Ovo sugeriše koordinisan pritisak na pravosudne institucije BiH sa ciljem smanjivanja međunarodnog nadzora.
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o VSTV-u BiH i Zakon o sprečavanju sukoba interesa usvojeni su po hitnom postupku, što znači skraćenu javnu raspravu i zaobilaženje redovnih procedura parlamentarne kontrole.
CIK BiH je dostavio izvještaj o provođenju Općih izbora 2022., ali on nije usvojen na sjednici 30. januara 2024. Dokument ne objašnjava razloge neusvajajna, što ostavlja izborni proces bez formalnog parlamentarnog epiloga.
Predlagači su najavili nomotehničku doradu zakona o prestanku mandata stranih sudija i dostavljanje novog teksta, ali do kraja aprila 2024. to nisu učinili. Ovakav obrazac - povlačenje, najavljivanje, nedostavljanje - zamagljuje parlamentarni nadzor i otvara prostor za iznenadan povratak inicijative bez javne debate.
Dokument eksplicitno navodi da u radnom planu nisu naznačeni rokovi razmatranja. Ovo znači da je plan čisto informativne prirode i ne stvara nikakvu procesnu obavezu, čime se efektivno smanjuje parlamentarna predvidivost i odgovornost.
Radni plan Predstavničkog doma za 2024. godinu otkriva dva najopasnija trenda u parlamentarnoj politici BiH: koordinisani pokušaj poslanika entiteta RS da redizajniraju pravosudne institucije BiH (Sud BiH, Ustavni sud, VSTV) kroz zakonodavne prijedloge koji se povlače i vraćaju po taktičkoj potrebi, te upotrebu hitnih postupaka za usvajanje ključnih zakona čime se zaobilazi javna rasprava. Naročito zabrinjava što je Zakon o prestanku mandata stranih sudija najavljen u novom tekstu ali nikad dostavljen - klassičan obrazac odlaganja koji ostavlja pritinak na institucije bez jasnog parlamentarnog odgovora. Istovremeno, Izvještaj o Općim izborima 2022. nije usvojen bez obrazloženja, što ostavlja elektoralni proces bez parlamentarnog epiloga. Sve ovo ukazuje na sistem u kome se parlamentarna procedura koristi kao instrument taktiziranja, a ne kao mehanizam demokratske odgovornosti.
Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.