Sažetak
Dokument definiše orijentacioni radni plan Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za period februar–decembar 2026. Obuhvata pregled zakonodavnih aktivnosti (već usvojeni, povučeni i još uvijek nerazriješeni prijedlozi zakona i amandmana), kao i zakone koje Vijeće ministara BiH planira uputiti u parlamentarnu proceduru tokom 2026. godine.
Plan takođe pobraja širok skup analitičko–informativnih akata, revizorskih izvještaja, izvještaja o radu institucija i komisija, kao i odluka o imenovanjima i međunarodnim sporazumima za koje je procedura završena ili je u toku. Uz to, opisuje okvirno kako će Dom tretirati međunarodne sporazume, parlamentarnu saradnju, poslaničke inicijative i učestalost održavanja sjednica.
Za javnost je važan jer na jednom mjestu daje pregled ključnih zakona i politika koje će se na državnom nivou razmatrati, uključujući izmjene zakona o sukobu interesa, finansiranju institucija, policijskim službenicima, VSTV-u, budžetu institucija BiH, te nove zakone o slobodi izražavanja i zaštiti zviždača. Dokument otkriva i da se značajan broj sistemski važnih propisa planira razmatrati po hitnom postupku, bez preciznog vremenskog rasporeda rasprava.
Ključne činjenice
- Radni plan je usvojen na 41. sjednici Kolegija Predstavničkog doma u proširenom sastavu, održanoj 13. 2. 2026, na osnovu člana 65. Poslovnika Predstavničkog doma PSBiH.
- Plan pokriva period februar–decembar 2026. i obuhvata materijale za koje je procedura završena do 9. 2. 2026, materijale koji su tada bili u proceduri, te prijedloge zakona iz Programa rada Vijeća ministara BiH za 2026.
- U Radnom planu nisu naznačeni rokovi razmatranja; svi materijali će se razmatrati nakon dostavljanja u proceduru, prema rokovima iz Poslovnika Predstavničkog doma.
- Već je usvojen Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o PDV-u BiH (predlagač poslanica Mia Karamehić-Abazović, hitni postupak), dok je jedan prijedlog o plaćama i naknadama u institucijama BiH povučen iz procedure 28. 1. 2026.
- Među aktuelnim prijedlozima u proceduri su: izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, izmjene Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH (po hitnom postupku), izmjene Zakona o finansiranju institucija BiH, izmjene i dopune Zakona o policijskim službenicima BiH te novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH.
- Plan preuzima 30+ zakona iz Programa rada Vijeća ministara BiH za 2026, među kojima su zakoni o slobodi izražavanja i zaštiti novinara, o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju u institucijama BiH, okvirni zakon o kritičnim infrastrukturama, zakon o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti, zakon o elektronskoj identifikaciji, izmjene zakona o sprečavanju zloupotrebe opojnih droga i zakoni o standardizaciji, mjeriteljstvu i agencijama za osiguranje i akreditiranje.
- Predstavnički dom će razmatrati Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2026. i 2027. godinu, čiji je predlagač Predsjedništvo BiH.
- Plan navodi da su usvojeni brojni godišnji revizorski izvještaji Ureda za reviziju institucija BiH za 2024. godinu, uključujući revizije finansijskih izvještaja više od 70 državnih institucija, uz usvojene zaključke Komisije za finansije i budžet.
- U planu je zabilježeno imenovanje Alena Halepa za direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APiK) na 35. sjednici Predstavničkog doma održanoj 22. 1. 2026, na osnovu rang-liste Komisije za izbor i praćenje rada Agencije.
- Predstavnički dom je dao saglasnost na više međunarodnih finansijskih i političkih akata (amandmani na ugovore o finansiranju s Evropskom investicionom bankom za Koridor 5c i mjere zaštite od poplava u RS-u, te vizni sporazum s Kraljevinom Saudijskom Arabijom) bez navođenja iznosa u ovom planu.
- Plan potvrđuje da Predstavnički dom, u pravilu, zasjeda dva puta mjesečno (član 66. stav 3. Poslovnika) i predviđa kontinuirano razmatranje međunarodnih sporazuma koje Predsjedništvo BiH dostavi na ratifikaciju.
- Dokument naglašava intenzivnu međunarodnu i unutrašnju parlamentarnu saradnju kroz posjete delegacija PSBiH međunarodnim organizacijama i parlamentima drugih zemalja, kao i posjete domaćim sredinama i entitetskim parlamentima.
Akteri u dokumentu
Kao državno zakonodavno tijelo ima ključnu ulogu u usvajanju zakona, budžeta i međunarodnih sporazuma. U bazi je evidentirana kao centralni budžetski korisnik sa inherentnim rizikom ograničene vanjske kontrole jer sama usvaja izvještaje o vlastitom trošenju.
U bazi označeno kao izvršni organ koji imenuje rukovodstva agencija i direkcija. Koncentracija ovlasti nad imenovanjima i politikama povećava rizik političkog utjecaja na regulatorne i nadzorne institucije čije izvještaje Dom razmatra.
Kolektivni šef države odgovoran za vanjsku politiku. U dokumentu se pojavljuje kao predlagač budžeta i nosilac međunarodnih ugovora; to odgovara njegovoj ustavnoj nadležnosti i ne predstavlja posebnu dodatnu rizik-signalizaciju u bazi.
U bazi ima srednji rizik ali sa snažnom nadzornom ulogom; dokumentovano je da gotovo polovina institucija krši jednak tretman ponuđača, a preko 60% ugovora se dodjeljuje s jednom ponudom. Činjenica da Dom usvaja izvještaje s preporukama stvara formalni okvir za nadzor, ali baza pokazuje da se sistemske nepravilnosti ponavljaju.
U bazi označena kao ključna antikorupcijska institucija sa već zabilježenim smanjenjem budžeta. Imenovanje direktora kroz politički organ (Dom) nosi strukturni rizik politizacije institucije koja treba nadzirati iste aktere.
U bazi je profilisana kao ključni nezavisni organ za izbore i finansiranje stranaka. U planu se pojavljuje i kao podnosilac izvještaja i kao institucija u čije članstvo Dom raspisuje konkurs, što ističe potencijalni politički utjecaj zakonodavne vlasti na nezavisno izborno tijelo.
U bazi evidentirana kao zastupnica NiP-a s umjerenom institucionalnom moći. Uloga predlagača fiskalno važnog zakona po hitnom postupku naglašava njenu političku težinu i povećava potrebu za javnim nadzorom nad sadržajem i efektima tih izmjena.
Denis Zvizdić poslanik – predlagač usvojenih dopuna Poslovnika Predstavničkog doma U bazi ima povišen rizik (visoka politička moć, porodične i klijentelističke veze). Kao predlagač dopuna Poslovnika direktno utiče na pravila rada Doma, što u kombinaciji s njegovim uticajem zahtijeva pažljivo praćenje da li izmjene povećavaju ili smanjuju transparentnost i kontrolu nad radom parlamenta.
Marinko Čavara poslanik i predsjedavajući Predstavničkog doma (potpisnik plana i predlagač jednog od ključnih zakona o finansiranju institucija BiH) U bazi je evidentiran kao zastupnik HDZ BiH s solidnim nivoom institucionalne moći. U dokumentu nastupa dvostruko – kao predsjedavajući koji formalno garantuje provedbu plana i kao predlagač izmjena Zakona o finansiranju institucija BiH, što povećava značaj njegovih odluka za ukupni fiskalni okvir države.
Šerif Špago poslanik – predlagač odluke o raspisivanju javnog konkursa za člana CIK-a iz reda ostalih U bazi ima viši rizik u odnosu na prosječnog zastupnika (jača institucionalna moć i javna odgovornost). Kao inicijator konkursa za člana CIK-a, učestvuje u procesu koji direktno utiče na sastav nezavisnog izbornog organa, što je posebno osjetljivo u kontekstu političkih pritisaka na CIK.
Rejhana Dervišević poslanica – kopredlagač dopune Zakona o policijskim službenicima te predlagač odluke o Vijeću osoba s invaliditetom BiH U bazi evidentirana kao zastupnica SDP-a s umjerenim rizikom tipičnim za nosioce državnih funkcija. Njen angažman na pitanjima policijskog zakonodavstva i prava osoba s invaliditetom označava područja gdje se mogu očekivati reformske inicijative, ali i potencijalni otpor interesnih grupa.
Crvene zastavice
SREDNJI Nedostatak preciznih rokova za razmatranje ključnih zakona
Plan eksplicitno navodi da rokovi razmatranja nisu naznačeni i da će se svi materijali razmatrati tek po zaprimanju u proceduru. To otežava javnosti, medijima i civilnom društvu da planiraju praćenje rasprava o sistemski važnim zakonima (npr. o sukobu interesa, finansiranju institucija, VSTV-u, slobodi izražavanja i zaštiti zviždača). U kombinaciji s nalazima Ureda za reviziju o hroničnim nepravilnostima u institucijama (entitet e-ured-revizija) odsustvo rokova je indikator slabe planerske transparentnosti.
VISOK Česta upotreba hitnog postupka za osjetljive zakone
Više prijedloga zakona u planu predviđeno je za razmatranje po hitnom postupku (izmjene Zakona o PDV-u, izmjene Zakona o sukobu interesa, izmjene Zakona o plaćama i naknadama, dopune Zakona o policijskim službenicima). Hitni postupak skraćuje vrijeme za javnu raspravu i amandmane, što je posebno problematično kad se radi o zakonima koji direktno utiču na integritet javnih funkcija i policijskog aparata. U kontekstu već dokumentovanih sistemskih zloupotreba i nedostatka konkurencije u javnim nabavkama (profil Ureda za reviziju) ovo predstavlja crvenu zastavicu visokog intenziteta.
VISOK Politički organ imenuje rukovodstvo ključnih nadzornih institucija (APiK, CIK) bez jasnih detalja o kriterijima
Plan registruje da je Predstavnički dom imenovao direktora Agencije za prevenciju korupcije (institucija s već smanjenim budžetom u našem grafu) i raspisao konkurs za člana CIK-a, ali ne navodi kriterije, bodovanje ni biografije kandidata. S obzirom na to da su ove institucije ključne za borbu protiv korupcije i integritet izbora, a postojeće baze ukazuju na visok politički utjecaj Vijeća ministara i partija na upravljačke strukture, ovakav pristup nosi visok rizik politizacije nadzornih mehanizama.
SREDNJI Međunarodni kreditni i infrastrukturni aranžmani evidentirani bez iznosa i uslova
Plan bilježi saglasnost na amandmane na ugovore o finansiranju s Evropskom investicionom bankom (Koridor 5c Medakovo–Poprikuše, mjere zaštite od poplava RS), ali uopšte ne navodi iznose, rokove otplate niti ključne uslove zaduženja. Iako je riječ o logističkom planu, izostanak makar okvirnih finansijskih podataka smanjuje budžetsku transparentnost na državnom nivou; dodatno, pokušaj upoređivanja sa državnim budžetom putem alata nije moguć jer ovaj dokument ne navodi numeričke podatke.
SREDNJI Veliki obim revizorskih izvještaja bez jasnog plana praćenja realizacije preporuka
Plan navodi da je usvojen godišnji revizorski izvještaj i desetine finansijskih revizija institucija, uz pojedinačne zaključke, ali ne sadrži pregled ili rokove za praćenje realizacije tih preporuka. U kontekstu nalaza iz našeg grafa da se mnoge sistemske nepravilnosti ponavljaju iz godine u godinu (entitet e-ured-revizija), ovo sugeriše formalno, ali ne nužno i suštinsko korištenje revizije za popravljanje upravljanja javnim sredstvima.
Analitička ocjena
Plan funkcioniše kao okvirni popis budućih zakona, izvještaja i odluka, ali ne sadrži ključne elemente za stvarnu javnu kontrolu: nema rokova, nema procjene potrebnih resursa, nema finansijskih iznosa za budžetske i kreditne akte i ne nudi sažetke sadržaja zakona. Kada se to uporedi sa podacima iz našeg grafa o sistemskim zloupotrebama javnih nabavki i slaboj implementaciji revizorskih preporuka (profil Ureda za reviziju), postoji jasan rizik da se procesni okvir koristi više kao „formalna lista obaveza“ nego kao alat za transparentno planiranje zakonodavnog rada.
Posebnu pažnju treba usmjeriti na tri grupe pitanja: (1) zakoni koji se vode po hitnom postupku, a zadiru u sukob interesa, plaće i naknade, finansiranje institucija i policijsko-pravosudne strukture – treba pratiti da li izmjene jačaju ili slabe mehanizme kontrole; (2) imenovanja i sastavi nadzornih i izbornih tijela (APiK, CIK, Nezavisni odbor, Odbor za žalbe građana), gdje naši podaci pokazuju visok potencijal političkog utjecaja; i (3) međunarodni finansijski aranžmani i budžetski zakoni, za koje je potrebno naknadno pribaviti pune iznose i uslove i uporediti ih s usvojenim državnim budžetom. Dalji rad treba fokusirati na praćenje stvarnih dnevnih redova sjednica Doma, sadržaja amandmana i izvještaja o realizaciji revizorskih preporuka koje ovaj plan samo okvirno navodi.
Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.