Vlada Republike Srpske dostavila je 22. izvještaj Savjetu bezbjednosti UN-a u oktobru 2019. godine, uz propratno pismo generalnom sekretaru Antóniu Guterresu. Dokument u tri dijela iznosi stavove RS o dejtonskoj strukturi BiH, napretku prema EU integracijama i blokadi formiranja vlasti od strane SDA. Republika Srpska optužuje Visokog predstavnika i SDA za neustavan centralizam te traži zatvaranje OHR-a.
Vlada RS koristi SBUN kao platformu za unutarpolitičku borbu, prikazujući domaće stranačke sporove (SDA blokada) kao pitanja međunarodnog mira i bezbjednosti, čime širi okvir internih sporova na međunarodnu arenu.
Dokument iznosi ozbiljne tvrdnje o džihadizmu, minimalnim kaznama za povratnike ISIL-a i sigurnosnim propustima, no oslanja se isključivo na strane medije (Der Spiegel, Radio Slobodna Evropa) i izvještaj US State Departmenta, bez dokaza iz domaćih procesuiranja ili zvaničnih istražnih tijela RS.
Izvještaj prikazuje sve ustavnopravne odluke Ustavnog suda i Visokog predstavnika kao 'nezakonite' bez naznake o suprotnim pravnim mišljenjima, čime čitaocu nudi samo jednu stranu kompleksnog pravnog i političkog spora.
Dokument implicira da bi RS mogla preispitati pristanak na vršenje nadležnosti BiH-nivoa koje 'nisu ustavno povjerene', što je naznaka potencijalne blokade ili preuzimanja funkcija koje ionako funkcionišu na državnom nivou, suprotno obavezama iz Dejtonskog sporazuma.
Ovaj izvještaj nije neutralni prikaz stanja, već je sofisticirani politički dokument koji Vlada RS adresira globalnom tijelu kako bi legitimizovala lokalne pozicije moći. Dok RS sebe prikazuje kao čuvara Dejtona, sama selektivno citira odredbe sporazuma koje joj odgovaraju, istovremeno odbijajući odluke ustavnih institucija koje su zakonski zasnovane. Tvrdnja da SDA 'blokira demokratski proces' tendenciozno prikriva činjenicu da je upravo RS glasanjem za vojnu neutralnost učinila preduslov za NАТО nerealizabilnim - čime je sama doprinijela blokadi. Najopasniji element dokumenta je implicita prijetnja povlačenjem entitetske saradnje s institucijama BiH nivoa ako međunarodna zajednica ne podlegne RS pritiscima - što bi destabilizovalo ionako fragilan državni okvir. Odsustvo finansijskih podataka, javnih nabavki i konkretnih mjera ukazuje da je svrha dokumenta isključivo propagandna, a ne izvještajna.
Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.