Vlada Republike Srpske dostavila je 34. izvještaj Savjetu bezbjednosti UN-a u kojemu osporiava legitimitet Visokog predstavnika Kristijana Šmita, osporava krivično gonjenje predsjednika RS Milоrada Dodika i zahtijeva ukidanje tzv. bonskih ovlaštenja. Dokument argumentira da je Šmitovo imenovanje neustavno jer nije potvrđeno od Savjeta bezbjednosti UN-a, te da su dekretne odluke OHR-a suprotne Aneksu 4 i Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma. Izvještaj opisuje situaciju s vanrednim izborima za predsjednika RS, kritizira Centralnu izbornu komisiju BiH i apeluje na SAD i EU da odbace Šmitov mandat.
RS koristi izvještaj SBUN-u kao platformu za međunarodnu kampanju koja osporava legitimnost domaćih sudskih presuda i izbornih tijela, čime direktno destabilizira ustavni poredak BiH
Dokument sam potvrđuje da je Narodna skupština RS usvojila zakon kojim predsjedniku daje ovlaštenje da blokira objavljivanje odluka visokog predstavnika u Sl. glasniku RS, što je neposredna blokada izvršavanja međunarodnih obaveza BiH
Dokument selektivno poziva na Ustav BiH i EKLJP samo tamo gdje to ide u korist RS, dok istovremeno osporava zakonitost tijela (Sud BiH, CIK) koja su uspostavljena radi provođenja tih istih normi
Dokument citira izjavu predsjednice CIK da je 48 biračkih mjesta u FBiH dovoljno za izbor predsjednika RS; RS to tumači kao dokaz namjere nametanja predsjednika, a istovremeno RS vlada poziva birače da ipak glasaju na tim izborima
Vlada RS jednostrano komunicira s SBUN-om o ustavnim pitanjima koja bi trebalo da budu predmet konsenzusa na nivou BiH, bez vidljive kontrole Skupštine RS ili Parlamentarne skupštine BiH
Fondacija Heritage i dr Pepić predstavljeni su kao neutralni stručnjaci, ali su institucije s jasnom ideološkom orijentacijom; to kompromituje objektivnost pravne argumentacije u zvaničnom dokumentu
Ovaj izvještaj nije neutralan diplomatski dokument nego politički manifest koji Vlada RS upućuje SBUN-u s ciljem legitimiziranja blokade domaćih institucija BiH. Ono što dokument ne kaže glasnije od onoga što kaže: RS je donijela zakon koji predsjedniku daje ovlaštenje da blokira objavu odluka OHR-a, a sada to predstavlja kao obranu vladavine prava. Predsjednik Dodik osuđen je za krivično djelo, a vlada RS to koristi kao argument da se cijeli pravosudni sistem diskredituje. Dokument ne nudi nikakav mehanizam demokratske kontrole ili javnog nadzora nad radnjama Vlade RS, već koncentraciju odlučivanja u rukama vladajuće koalicije. Građanima BiH ovo bi trebalo zabrinjavati jer se sistem podjele vlasti i mehanizmi zaštite faktički blokira pod prividom brige za Dejton, dok se istovremeno jedan broj od preporučenih demokratskih mehanizama Dejtonskog sporazuma — primjerice konsocijativno odlučivanje — koristi selektivno tek kada ide u interes vladajuće stranke.
Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.