Šef Ureda za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo donio je 5. juna 2024. Instrukciju kojom se detaljno utvrđuju pravila prijavljivanja korupcije, postupak Ureda po prijavama, zaštita identiteta prijavitelja i izvještajne obaveze državnih službenika. Dokument zamjenjuje raniju Instrukciju iz 2022. (SN KS br. 42/22) i objavljuje se u Službenim novinama KS br. 23/24. Dokument je objavljen zajedno s nekoliko odluka Općinskog vijeća Vogošća (privredna zona Semizovac, prestanak mandata i imenovanje u komisije) koje su nesrodne temi.
| Stavka | Iznos | Valuta |
|---|---|---|
| Maksimalni iznos pojedinahcnog gotovinskog plaćanja iz blagajne | 200 | KM |
| Blagajnički maksimum Stručne službe KS | 500 | KM |
Sandučić za prijave korupcije fizički je smješten u šalter sali centralnog objekta Vlade KS, a šef Ureda za borbu protiv korupcije KS potpisuje akt koji donosi na osnovu Zakona kojeg je donijela ista kantonalna vlast. Ured nema budžetsku niti kadrovsku nezavisnost od Vlade - što je strukturalni konflikt interesa za tijelo koje bi trebalo istraživati i samu Vladu.
Instrukcija predviđa da se prijave putem e-maila tretiraju kao anonimne osim u slučaju elektronskog potpisa. Prijavitelji koji ne poznaju ovo pravilo neće dobiti povratnu informaciju o statusu svojih prijava. Ovo može obeshrabriti prijavljivanje korupcije.
U istom broju Službenih novina KS, Općinsko vijeće Vogošće je razriješilo Armina Jusubaščića (SDA) i odmah imenovala Mirelu Huseinović (SDA) za zamjenicu predsjednika Drugostepene stručne komisije. Oba aktera su označena stranačkom oznakom SDA, što ukazuje na partijsku raspodjelu pozicija u komisijama bez obavještenja o procesu selekcije.
Instrukcija eksplicitno navodi da Ured ne zastupa prijavitelje pred javnim organima niti podnosi žalbe u njihovo ime. To znači da prijavitelj koji prijavi korupciju i doživi odmazdu ostaje bez institucionalne zaštite od strane Ureda - što je ključni nedostatak u sistemu zaštite uzbunjivača.
Instrukcija Ureda za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo je formalno detaljan i proceduralno uredan akt koji, međutim, ne može sakriti temeljnu slabost ovog antikorupcijskog tijela: Ured je osnovan od strane iste vlasti čiji bi rad trebao istraživati, fizički je smješten u šalter sali Vlade KS, a šef Ureda je funkcionalni rukovodilac kojeg ta ista vlast imenuje. Ured nije ovlašten zastupati prijavitelje, podnositi žalbe niti donositi obavezujuće odluke - može samo 'obavijestiti nadležne organe'. To je tijelo koje ima svu birokratsku formu antikorupcijskog alata, ali bez suštinskih poluga moći. Dodatno, prijavitelji koji slučajno koriste e-mail umjesto elektronskog potpisa automatski su anonimni i gube pravo na povratnu informaciju - što je zamka za prosječnog građanina koji želi prijaviti korupciju.
Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.