Dokument je Zakon o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2025. godinu, usvojen na 35. hitnoj sjednici Predstavničkog doma (17. novembra 2025.) i 20. hitnoj sjednici Doma naroda (20. novembra 2025.). Ukupni rashodi iznose 2.797.273.016 KM — povećanje od oko 0,4% u odnosu na budžet 2024., ali uz strukturne preusmjere sa servisiranja vanjskog duga ka institucionalnim rashodima. Najdramatičnija stavka je Centralna izborna komisija BiH čiji budžet raste sa 15.877.000 na 123.905.000 KM (indeks 780). Prihodi od Centralne banke BiH rastu sa 64.320.000 na 244.000.000 KM (indeks 379).
| Stavka | Iznos | Valuta |
|---|---|---|
| Ukupni rashodi — institucije BiH i međunarodne obaveze | 2.797.273.016 | KM |
| Rashodi institucija BiH (bez vanjskog duga) | 1.570.500.000 | KM |
| Servisiranje vanjskog duga BiH (ukupno) | 1.226.773.016 | KM |
| Centralna izborna komisija BiH | 123.905.000 | KM |
| Prihodi od Centralne banke BiH | 244.000.000 | KM |
| Granična policija BiH | 116.562.000 | KM |
| Ministarstvo odbrane BiH (donacija iz inostranstva) | 1.183.000 | KM |
| Ugovorene usluge (ukupno) | 81.804.000 | KM |
| VSTV BiH | 12.154.000 | KM |
| Sud BiH | 25.180.000 | KM |
| Tužilaštvo BiH | 22.388.000 | KM |
Zakon o budžetu za 2025. godinu usvojen je 17. i 20. novembra 2025. — gotovo na kraju fiskalne godine. To znači da su institucije BiH veći dio 2025. radile bez zakonski usvojenog budžeta, vjerovatno na osnovu privremenog finansiranja. Hitna procedura onemogućava parlamentarnu raspravu, javni uvid i amandmansku proceduru.
Centralna izborna komisija BiH dobiva povećanje od 108 miliona KM (sa 15,9 na 123,9 miliona KM) — indeks 780. Iako su Opći izbori 2026. vjerovatno razlog, zakon sam po sebi ne sadrži ni jednu jedinu obrazložbenu klauzulu za ovaj dramtičan porast. Ovako velika jednogodišnja alokacija bez obrazložene specifikacije troškova (tenderske procedure, oprema, registracija birača) nije prihvatljiv standard transparentnosti.
Stavka 'Ugovorene usluge' (613900) porasla je sa 41.151.000 na 81.804.000 KM — gotovo udvostručena. Ugovorene usluge su kategorija visoko podložna korupciji jer obuhvata konsultantske i stručne usluge koje se lako mogu dodjeljivati netransparentno ili politički motiviranim subjektima. Zakon ne navodi ni jednu specifikaciju ove stavke.
Prihodi od CB BiH (financijska javna institucija) rastu sa 64,3 na 244 miliona KM — indeks 379. CB BiH uplaćuje dio dobiti državnom budžetu, ali trojezični porast od 179,7 miliona KM sugerira ili jednokratni izvanredni prihod ili promjenu metodologije distribucije dobiti. Bez priloženog obrazloženja ovo je netransparentan prihodni osnov.
Cjeloviti zakonski tekst je praktično isključivo tabelarni pregled prihoda i rashoda. Ne postoji član koji obrazlaže politiku prioriteta, razloge za povećanja ili smanjenja, ni ciljeve pojedinih programa. Ovo je formalno-pravno deficitaran pristup budžetiranju koji onemogućava javnu raspravu.
Zakon o budžetu BiH za 2025. godinu nosi dva ključna sistemska propusta: procedulani i sadržajni. Procedualno, usvajanje na hitnim sjednicama oba doma u studenom 2025. — gotovo na kraju fiskalne godine — znači da su institucije BiH veći dio godine radile bez legitimnog budžeta, a parlament je bio prisiljen prihvatiti predloženi tekst bez smislene amandmanske procedure. Sadržajno, najupečatljiviji nalaz je porast budžeta CIK-a za 780% u jednoj godini: sa 15,9 na 123,9 miliona KM, bez ijednog obrazložbenog člana u samom zakonu. Premda su predstojeći Opći izbori logično objašnjenje, sama logika nije dovoljna — javnost ima pravo znati na šta će se potrošiti 123,9 miliona KM putem izborne administracije. Gotovo udvostručene ugovorene usluge (81,8 miliona KM) su posebno problematična kategorija koja sistemski pogoduje netransparentnim nabavkama. Dramtičan porast prihoda od Centralne banke (sa 64 na 244 miliona KM) sugerira ili jednokratnu isplatu akumulirane dobiti ili promjenu distribucijskog mehanizma — ali u tekstu zakona nema ni jedne rečenice objašnjenja. Kada se sve ovo sumira, Zakon o budžetu koji je zapravo skup tabela bez obrazloženja, usvojen hitnom procedurom pred kraj fiskalne godine, ne ispunjava ni minimalne standarde fiskalnog upravljanja i parlamentarne odgovornosti.
Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.