Glasnik OBAVJEŠTAJNI PREGLED DOKUMENTA · INSTITUCIJA

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka (Sl. glasnik BiH 61/04)

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pravilnik Analizirano 2026-06-14 5 str.

Sažetak

Parlamentarna skupština BiH usvojila je na sjednicama 23. i 30. septembra 2004. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka. Izmjenama se u cijelom zakonu zamjenjuje referenca na 'vijeće' sa 'Sudom', precizira se procedura prijedloga za zaštitu svjedoka, uvodi obavezna saglasnost svjedoka za primjenu zaštitnih mjera, te se isključuje primjena Zakona o slobodi informisanja na osobne podatke zaštićenih svjedoka.

Ključne činjenice

  • Izmjene prihvaćene: Predstavnički dom 23. septembra 2004. (44. sjednica), Dom naroda 30. septembra 2004. (31. sjednica)
  • Broj akta: PS BiH 130/04
  • Ključna izmjena: zamjena pojma 'vijeće' s 'Sud' kroz cijeli zakon - centralizacija procesnih ovlaštenja
  • Novi čl. 5a: zaštitne mjere primjenjuju se samo uz saglasnost svjedoka
  • Novi čl. 24a: Zakon o slobodi informisanja ne primjenjuje se na osobne podatke zaštićenih svjedoka
  • Predsjedavajući Predstavničkog doma: Martin Raguž; predsjedavajući Doma naroda: Goran Milojević

Akteri u dokumentu

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine Zakonodavno tijelo koje usvaja izmjene Zakona
Oba doma usvojila zakon u septembru 2004.
Martin Raguž Predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH
Potpisnik Zakona o izmjenama
Goran Milojević Predsjedavajući Doma naroda PSBiH
Potpisnik Zakona o izmjenama
Sud Bosne i Hercegovine Institucija nadležna za provedbu zaštite svjedoka po ovom Zakonu
Zamjenom pojma 'vijeće' s 'Sud' konsolidovana su procesna ovlaštenja na razini Suda
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine Tužilačko tijelo u čijoj domeni su zaštićeni svjedoci
Izmjenom cl. 1. 'glavni tužilac' zamijenjen 'Tužilaštvom BiH'

Crvene zastavice

SREDNJI Isključivanje slobode informisanja za podatke zaštićenih svjedoka

Novi član 24a eksplicitno isključuje primjenu Zakona o slobodi informisanja BiH na obradu osobnih podataka zaštićenih svjedoka. Dok je zaštita identiteta svjedoka legitimna svrha, blanketno isključivanje zakona o slobodi informisanja može biti korišćeno preširoko i u praksi može ograničiti nadzor nad samim programom zaštite svjedoka i eventualnim zloupotrebama unutar njega.

NIZAK Centralizacija ovlaštenja na razini 'Suda' bez pratećih mehanizama nadzora

Zamjenom pojma 'vijeće' (trojica sudija) pojmom 'Sud' (institucija) smanjuje se broj osoba koji donosi odluke o zaštitnim mjerama. Dokument ne sadrži alternativne mehanizme za provjeru odluka donesenih u ime 'Suda' kao institucije umjesto vijećanjem.

Analitička ocjena

Ove izmjene Zakona o zaštiti svjedoka iz 2004. su uglavnom tehničke terminološke prirode s jednim važnim sadržajnim novošću: blanketnim isključivanjem Zakona o slobodi informisanja za sve osobne podatke zaštićenih svjedoka. Zaštita identiteta svjedoka pod prijetnjom je legitimna i neophodna - ali pravni sistem koji eksplicitno isključuje slobodu informisanja za čitavu kategoriju podataka otvara prostor gdje nadzornici nadzornika ne postoje. Ko može provjeriti da li program zaštite svjedoka funkcioniše kako treba, da li ima zloupotreba identiteta ili statusa, i ko donosi ključne odluke - ako je cijeli sistem zaštićen od zahtjeva za informacijama? Odgovor koji nudi ovaj zakon je: niko izvana ne može. To je neophodna cijena zaštite svjedoka u ozbiljnim predmetima organizovanog kriminala i ratnih zločina, ali i potencijalni prostor za neprovjerenu moć unutar institucija.

Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.