Izmjene i dopune Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH iz 2011. godine usvojene su u oba doma Parlamentarne skupštine BiH (Predstavnički dom 27.7.2011., Dom naroda 14.9.2011.). Dopune uvode definiciju video nadzora kao lične informacije, preciziraju pravila prekograničnog prenosa podataka, uređuju podatke bivših SFRJ institucija, te mijenjaju način imenovanja direktora i zamjenika Agencije za zaštitu ličnih podataka – koji se sada imenuju od strane PS BiH, a Agencija njoj i podnosi izvještaje.
Izmjene kojima se direktor i zamjenik Agencije za zaštitu ličnih podataka imenuju od strane PS BiH i izvještavaju PS BiH povećavaju parlamentarnu odgovornost, ali istovremeno povećavaju rizik od politizacije neovisnog regulatornog tijela čija nadležnost (nadzor nad ličnim podacima) podrazumijeva i kontrolu samih parlamentarnih institucija.
Uređenje podataka bivših SFRJ institucija otvoreno je pitanje bez navedenog roka za inventarizaciju ili zaštitu osjetljivih historijskih spisa, što može imati implikacije za privatnost osoba evidentiranih u tim registrima.
Izmjene zakona o zaštiti ličnih podataka iz 2011. korak su naprijed u regulatornom okviru BiH, osobito uvođenjem video nadzora u opseg zaštite ličnih podataka. Međutim, ključna izmjena – imenovanje direktora Agencije od strane PS BiH – nosi inherentan paradoks: institucija koja bi trebala biti neovisni nadzornik postaje ovisna o tijelu čije podatke potencijalno nadzire. Ovo je sistemski problem koji je primjetan u brojnim regulatornim tijelima BiH i koji, u odsustvu formalnog mehanizma zaštite neovisnosti, čini regulatora ranjivim na politički pritisak kod donošenja odluka koje bi pogodile stranačke interese.
Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.