Uputstvo koje je donio Zajednički kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH 22.1.2013. godine propisuje način na koji predstavnici nevladinih organizacija, fondacija, udruženja građana i drugih grupa mogu prisustvovati sjednicama Predstavničkog doma i Doma naroda kao posmatrači. Definisani su uslovi, postupak prijave, ograničenja broja učesnika i pravila ponašanja tokom sjednica. Dokument potvrđuje javnost sjednica, uz izuzetak materijala označenih tajnom, ali istovremeno uvodi obavezu prethodne saglasnosti kolegija doma, rokove za podnošenje zahtjeva i maksimalan broj predstavnika po organizaciji. Uređuje i mogućnost ograničenog obraćanja predstavnika organizacija, uz dodatno odobrenje doma i stroge vremenske limete. Uputstvo je važno za javnost jer praktično određuje koliko je rad Parlamentarne skupštine BiH otvoren za učešće i nadzor civilnog društva. Način na koji kolegiji domova koriste diskreciona ovlaštenja iz ovog akta direktno utiče na transparentnost zakonodavnog procesa i dostupnost informacija o radu državnog parlamenta.
Kolegij doma odlučuje o svim zahtjevima za prisustvo i obraćanje na sjednicama, ali uputstvo ne propisuje mjerljive kriterije (npr. objektivni prioriteti tema, redoslijed u slučaju ograničenog kapaciteta). To otvara prostor za selektivno odobravanje pristupa određenim organizacijama, što može smanjiti stvarnu transparentnost rada Parlamentarne skupštine BiH (e-parlamentarna-skupstina) i omogućiti politički motivirano filtriranje civilnog društva.
Zahtjev za prisustvo mora stići najmanje tri dana prije sjednice, uz izvod iz registra ne stariji od šest mjeseci i precizno navođenje tačke dnevnog reda, dok je za obraćanje rok samo 24 sata prije. Ovakvi uslovi su upravno razumni, ali u praksi mogu isključiti manje, novije ili neformalno organizovane grupe, posebno kod hitnih ili neočekivanih tačaka dnevnog reda.
Iako je prostor objektivno ograničen, strogo ograničenje na tri predstavnika po organizaciji može otežati kvalitetno praćenje kompleksnih tema (npr. eksperti za različite oblasti). U kombinaciji s diskrecionim odlukama kolegija, ovo doprinosi kontroli ko i u kojem kapacitetu može pratiti sjednice, što utiče na kvalitet nadzora civilnog društva.
Uputstvo ne predviđa objavu spiska odobrenih i odbijenih zahtjeva niti obrazloženja odluka kolegija doma. Za instituciju poput Parlamentarne skupštine BiH (e-parlamentarna-skupstina), koja je centralna u sistemu odlučivanja, izostanak transparentnosti oko toga kome je dopušten pristup sjednicama predstavlja značajan rizik za percepciju nepristrasnosti i otvorenosti.
Uputstvo formalno potvrđuje javnost sjednica, ali istovremeno postavlja set procedura koje daju široka diskreciona ovlaštenja kolegijima domova pri odlučivanju o tome ko može prisustvovati i govoriti. Za instituciju koja već ima zabilježene slabosti u pogledu fragmentisanog nadzora u drugim sektorima, važno je pratiti da li se ova ovlaštenja koriste konzistentno i nepristrasno ili selektivno prema 'poželjnim' akterima civilnog društva. Dalje treba tražiti: evidenciju svih podnesenih zahtjeva NVO i drugih grupa (broj odobrenih/odbijenih i razlozi), pripadajuće interne akte ili odluke kolegija koji razrađuju kriterije, kao i praksu objave informacija o prisutnim organizacijama na sjednicama. Posebno je važno uporediti teme dnevnog reda s profilom organizacija koje dobijaju pristup i pravo obraćanja, kako bi se otkrili eventualni obrasci favorizovanja, isključivanja kritičkih glasova ili ograničavanja pristupa kod politički osjetljivih tačaka.
Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.