Dokument predstavlja organigram stručne službe Predstavničkog doma, Doma naroda i Zajedničke službe Parlamentarne skupštine BiH, sa nabrojanim kabinetima rukovodilaca, sektorima i odjelima. Organizaciona struktura obuhvata zakonodavno-pravne, istraživačke, finansijske, IT, protokolarne i druge prateće službe, kao i posebne jedinice poput interne revizije i odjela za javne nabavke. Organigram je važan za javnost jer pokazuje kako je raspoređena administrativna podrška najvišem zakonodavnom tijelu u državi, koje komisije i zajednička tijela imaju zasebne sekretare, te koliki je stepen fragmentacije između stručnih službi domova i zajedničkih struktura. Na osnovu ovoga se mogu postaviti pitanja o efikasnosti, potencijalnom preklapanju nadležnosti i opsegu administrativnih troškova, iako sam dokument ne navodi finansijske iznose ili broj zaposlenih.
Organigram predviđa više kabineta (predsjedavajući, prvi i drugi zamjenik u oba doma, sekretari domova i Zajedničke službe) i zasebne urede sekretara za veliki broj komisija i zajedničkih tijela. U kontekstu već zabilježene centralnosti Parlamentarne skupštine BiH u mreži institucionalnog zarobljavanja i propusta nadzora, ovakva fragmentacija može otežati jasnu odgovornost, olakšati prebacivanje nadležnosti i prikrivanje neučinkovitosti, uz potencijalno visoke troškove aparata, iako dokument sam ne daje finansijske podatke.
Dokument opisuje samo organizacione jedinice, bez navođenja budžetskih razmjera, broja radnih mjesta ili kriterija za procjenu učinka. U poređenju s državnim budžetom (kod BIH-STATE) koji pokazuje značajne ukupne izdatke za zakonodavnu vlast, ovakav formalni organigram bez finansijskog i kadrovskog konteksta otežava javni uvid u to koliki dio budžeta i ljudskih resursa odlazi na administraciju u odnosu na zakonodavnu i nadzornu funkciju.
Istovremeno postoje Sektor za međunarodne odnose i protokol, odjeli za multilateralne i bilateralne odnose, Sektor za EU, odjel za evropske poslove i programe podrške EU te Parlamentarni centar za evropske integracije, kao i Sektor za odnose s javnošću, odjel za javnost i medije i odjel za informiranje. Bez precizno definisanih nadležnosti i koordinacijskih mehanizama (koji ovdje nisu vidljivi), postoji rizik rasipanja resursa i nejasne odgovornosti, iako sam po sebi organigram još ne dokazuje zloupotrebu.
Organigram potvrđuje da Parlamentarna skupština BiH raspolaže vrlo razgranatom administrativnom podrškom, dok u našem registru već postoji slika o fragmentiranom nadzoru i umjereno povišenom riziku (risk_score 16). U kombinaciji sa značajnim izdvajanjima za zakonodavnu vlast u državnom budžetu (BIH-STATE), činjenica da dokument ne nudi nikakav trag o veličini kadra, troškovima ili mjerljivim rezultatima otvara pitanje da li je struktura prilagođena stvarnim potrebama ili prvenstveno održavanju aparata. Dodatno, visok broj kabineta rukovodstva i ureda sekretara po komisijama može olakšati klijentelistička imenovanja i zapošljavanja, ali to se iz ovog dokumenta ne može direktno dokazati. Za dalje praćenje trebalo bi tražiti: prateće pravilnike o sistematizaciji radnih mjesta i platnim razredima za ove organizacione jedinice; budžetske stavke i izvršenje rashoda po sektorima i odjelima u okviru Parlamentarne skupštine BiH; podatke o broju zaposlenih u svakom sektoru/odjelu; te odluke o imenovanju sekretara komisija i rukovodilaca sektora, kako bi se provjerili mogući politički uticaji, sukobi interesa i preklapanja poslova, posebno u segmentima javnih nabavki, interne revizije, međunarodne saradnje i EU integracija.
Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.