Parlamentarna skupština BiH usvojila je državni budžet za 2018. godinu na hitnoj sjednici Doma naroda 25. januara 2018. — gotovo cijeli januar u fiskalnoj godini, od čega je Predstavnički dom glasao još 21. decembra 2017, a Dom naroda tek 25. januara 2018. Ukupni rashodi iznose 1.954.062.329 KM, od čega 950.000.000 KM za institucije BiH, a 1.004.062.329 KM za servisiranje vanjskog duga. Budžet uključuje direktni transfer sredstava Muzeju savremene umjetnosti RS za finansiranje Paviljona BiH na 57. Venecijanskom bijenalu.
| Stavka | Iznos | Valuta |
|---|---|---|
| Ukupni rashodi budžeta 2018. | 1.954.062.329 | KM |
| Rashodi institucija BiH | 950.000.000 | KM |
| Servisiranje vanjskog duga | 1.004.062.329 | KM |
| Ministarstvo odbrane BiH | 283.893.000 | KM |
| SIPA | 77.420.000 | KM |
| Granična policija BiH | 31.509.000 | KM |
| Ministarstvo sigurnosti BiH | 20.500.000 | KM |
| Agencija za forenzička ispitivanja BiH | 1.812.000 | KM |
| Poreski prihodi (UINO) | 750.000.000 | KM |
Budžet za 2018. usvojen je u Dom naroda 25. januara 2018. na hitnoj sjednici. Fiskalna godina već je tekla 25 dana bez usvojenog budžeta, a Predstavnički dom je zasjedao i 17. januara 2018, što znači da se proces protegao duboko u fiskalnu godinu.
Servisiranje vanjskog duga iznosi 1.004.062.329 KM, tj. više od 51% ukupnih rashoda od 1.954.062.329 KM. Ovo je kritičan fiskalni pokazatelj: više od pola državnog budžeta odlazi na dug, dok institucionalnoj potrošnji pripada manje od polovine.
S državnog budžeta BiH dodjeljuje se direktni transfer Muzeju savremene umjetnosti RS za finansiranje Paviljona BiH na 57. Venecijanskom bijenalu. Pavijon BiH na Bijenalu trebala bi finansirati cijela BiH, no kanaliziranje novca kroz entitetsku RS instituciju bez jasnog transparentnog tendera ili poziva pokreće pitanje raspodjele nadležnosti i namjene državnih sredstava kroz entitetsku strukturu.
Ministarstvo sigurnosti BiH bilježi povećanje budžeta sa 17.057.000 na 20.500.000 KM (rast od 20%), ali ni u zakonskom tekstu ni u tabeli ne postoji obrazloženje za taj porast.
Budžet BiH za 2018. godinu donio je dva historijska rekorda: servisiranje vanjskog duga prvi put prelazi 50% ukupnih rashoda, i budžet je usvojen s najvećim kašnjenjem — gotovo cijeli januar. Kombinacija ovih dvaju podataka poručuje da je BiH postala država koja više troši na otplaćivanje prošlih obaveza nego na vlastite institucije, i koja taj budžet ne uspijeva usvojiti na vr(i)jeme. Posebno sporan element je direktni transfer Muzeju savremene umjetnosti RS za Venecijanski bijenale — ovo je primjer netransparentnog kanaliziranja državnih sredstava kroz entitetsku instituciju bez vidljivog kompetitivnog procesa. Zašto organizacija Paviljona BiH nije dodijeljena neutralnom državnom tijelu ili putem javnog poziva? Pitanje ostaje bez odgovora jer zakon to ne objašnjava.
Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.