Glasnik OBAVJEŠTAJNI PREGLED DOKUMENTA · INSTITUCIJA

Orijentacioni radni plan Predstavničkog doma PSBiH za april–decembar 2025.

Parlamentarna skupština BiH ostalo Analizirano 2026-06-14 18 str.

Sažetak

Dokument utvrđuje orijentacioni radni plan Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za period april–decembar 2025. godine, u skladu s članom 65. Poslovnika. Plan obuhvata pregled zakonodavne aktivnosti (već usvojeni zakoni, akti u proceduri, zakoni koji čekaju proceduru) te analitičko‑informativne aktivnosti, odluke o imenovanjima i razrješenjima, kao i inicijative i izvještaje koji su već razmotreni. Plan sistematizira prijedloge zakona Vijeća ministara, poslanika i Doma naroda, uključujući veliki paket reformskih zakona iz Programa rada Vijeća ministara za 2025. godinu (pravosuđe, javne nabavke, javna uprava, radno pravo, sigurnost, informaciona sigurnost, statistika, poljoprivreda i drugo). Istovremeno bilježi ključne političke odluke o rekonstrukciji Vijeća ministara i promjenama u rukovodstvu Predstavničkog doma. Dokument je važan za javnost jer pokazuje koje će se zakonske izmjene i političke odluke vjerovatno naći na dnevnom redu do kraja 2025. godine, te omogućava praćenje implementacije revizorskih nalaza i fiskalne politike (revizorski izvještaji svih institucija BiH, informacija o javnoj zaduženosti, inicijative vezane za budžet i fiskalni okvir). Nedostatak preciznih rokova znači da je tempo rada i dalje u velikoj mjeri politički, a ne programski determinisan.

Ključne činjenice

Radni plan je usvojen od strane Kolegija Predstavničkog doma u proširenom sastavu na 30. sjednici održanoj 15. 4. 2025., na osnovu člana 65. Poslovnika Doma.
U plan su uključeni: akti za koje je procedura okončana do 11. 4. 2025., akti koji su na taj dan bili u parlamentarnoj proceduri, te planirani zakoni iz Programa rada Vijeća ministara BiH za 2025. godinu.
Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH koji su podnijeli poslanici Nihad Omerović, Saša Magazinović, Sabina Ćudić i Jasmin Emrić prvo je povučen 11. 3. 2025., a zatim ponovo podnesen i usvojen po hitnom postupku na 26. sjednici 17–18. 3. 2025.
Predstavnički dom je usvojio više prijedloga za iniciranje rekonstrukcije Vijeća ministara BiH, uključujući zahtjev za smjenu ministra sigurnosti Nenada Nešića i inicijativu za smjenu ministara Staše Košarca i Srđana Amidžića, dok inicijative za smjenu ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića nisu usvojene.
Darko Babalj je izabran za člana Kolegija Predstavničkog doma (predsjedavajući/zamjenik) iz reda srpskog naroda na 20. hitnoj sjednici održanoj 20. 2. 2025., nakon razrješenja Nebojše Radmanovića.
Plan sadrži kompletnu listu godišnjih finansijskih revizorskih izvještaja Ureda za reviziju institucija BiH za 2023. godinu za sve državne institucije i agencije, koji su usvojeni na 25. sjednici 23. 1. 2025., zajedno sa zaključcima Komisije za finansije i budžet.
Uvršten je i Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2025. (predlagač: Predsjedništvo BiH), kao i planirani Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2026. godinu (iz Programa rada Vijeća ministara).
Usvojene su poslaničke inicijative kojima se od Fiskalnog vijeća BiH traži usvajanje Globalnog fiskalnog okvira (preduslov za budžet 2025–2027) i od Vijeća ministara traži da u zakonu o budžetu predvidi 0,1% ukupnog budžeta za pomoć entitetima i Brčko distriktu u slučaju prirodnih nesreća.

Iznosi

Stavka	Iznos	Valuta
Ukupan budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH (referentni usvojeni budžet 2025., radi konteksta plana)	1570500000	BAM
Inicijativa Rejhane Dervišević – predviđeni procenat budžeta za pomoć entitetima i Brčko distriktu u slučaju prirodnih nesreća	0.1% ukupnog budžeta institucija BiH	BAM

Akteri u dokumentu

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine – Predstavnički dom institucija koja donosi i provodi Radni plan

Nosilac zakonodavne vlasti na državnom nivou. U našem grafu nema povećanog formalnog rizika, ali je ključni čvor koji nadzire sve bezbjednosne, finansijske i regulatorne agencije, uključujući institucije s utvrđenim nepravilnostima u javnim nabavkama.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine predlagač većine sistemskih zakona u Radnom planu

Izvršni organ čiji Program rada za 2025. generiše glavninu zakonskih prijedloga (pravosuđe, nabavke, radni odnosi, javna uprava, sigurnost). U grafu označen kao centar imenovanja rukovodstava brojnih agencija, što je relevantno jer reforme koje PD PSBiH planira razmatrati zavise od njegove političke volje.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine predlagač Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2025.

Kolektivni šef države ima ustavnu nadležnost da predlaže državni budžet. U kontekstu plana, određuje ulazni nacrt budžeta koji potom obrađuje PD PSBiH.

Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine podnosilac godišnjeg revizorskog izvještaja i pojedinačnih finansijskih revizija za 2023.

Prema našem grafu ovo je ključna nadzorna institucija s dokumentovanim nalazima o sistemskim nepravilnostima (visok udio jednoizvornih i pregovaračkih nabavki). Usvajanje njihovih izvještaja bez jačih uslovljavanja Vlade/VM-a ukazuje na slab politički pritisak da se preporuke sprovedu.

Ministarstvo finansija i trezora BiH podnosilac informacije o javnoj zaduženosti i ključni akter budžetskog procesa

Nosi centralnu ulogu u upravljanju trezorom, javnim dugom i pripremi budžeta. U kombinaciji s planiranim zakonima o indirektnom oporezivanju i jedinstvenom računu, koncentracija ovlaštenja zahtijeva pojačan nadzor javnosti.

Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine tijelo na koje se odnosi usvojena inicijativa za usvajanje Globalnog fiskalnog okvira

Nije pronađen poseban entitet u grafu; tijelo koordinacije fiskalne politike. Inicijativa PD PSBiH naglašava da njegovo nepostupanje može blokirati pripremu budžeta.

Denis Zvizdić poslanik i pojedinačni predlagač zakona i izmjena Poslovnika Doma

Zastupnik NiP-a s povišenim rizikom u grafu (politička moć i porodične veze u pravosuđu). U planu se pojavljuje kao predlagač izmjena Krivičnog zakona i dopuna Poslovnika; zbog njegove mreže veza važno je pratiti da li predložene izmjene utiču na status predmeta ili institucionalni nadzor u oblasti u kojoj ima indirektne interese.

Saša Magazinović poslanik i čest kolektivni predlagač zakona i inicijativa, uključujući rekonstrukciju Vijeća ministara

Zastupnik SDP-a, javna funkcija s umjerenim rizikom. U planu je centralni akter inicijativa za razrješenja (Nebojše Radmanovića), smjene više ministara (Nešić, Košarac, Amidžić) i zamjenika ministara, što ga pozicionira kao nosioca političkog pritiska na izvršnu vlast.

Sabina Ćudić poslanica i kolektivni predlagač zakona o plaćama te inicijativa za rekonstrukciju Vijeća ministara

Zastupnica Naše stranke, umjeren rizik kao javna funkcija. Njena uloga u inicijativama za smjenu ministara i zamjenika ministara vezanih za oblasti sigurnosti, finansija i trgovine je značajna, posebno u kontekstu profila tih ministara u našem grafu.

Branislav Borenović poslanik, predlagač zakona i kandidat za mjesto u Kolegiju Doma

Zastupnik PDP-a, umjeren rizik. U planu se pojavljuje kao predlagač tehničkog zakona (mjeriteljstvo) i kandidat za zamjenika predsjedavajućeg (nije izabran). Kao opozicioni akter učestvuje i u inicijativama za rekonstrukciju Vijeća ministara.

Darko Babalj poslanik i izabrani član Kolegija Predstavničkog doma iz reda srpskog naroda

Zastupnik SDS-a, umjeren rizik. Prelazak funkcije u Kolegij daje mu veću kontrolu nad dnevnim redom i dinamkom razmatranja zakona, što je ključno s obzirom na opsežan paket reformskih zakona u planu.

Nebojša Radmanović razriješeni predsjedavajući/zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma

Visoki funkcioner SNSD-a i bivši član Predsjedništva BiH, s povišenim rizikom u grafu (politički uticaj). Njegovo razrješenje i neuspjela inicijativa za njegovo ponovno jačanje uticaja kroz druge funkcije signaliziraju promjenu balansa snaga u Domu.

Elmedin Konaković ministar vanjskih poslova BiH čija se smjena više puta pokušava kroz inicijative u planu

Ministar (NiP) s vrlo visokim rizikom u grafu (politička moć, veze sa organizovanim kriminalom prema istražnim izvorima). Plan bilježi više neusvojenih inicijativa za njegovu smjenu, što ukazuje da političke koalicije štite ministra s visokim rizikom, uprkos pritiscima u parlamentu.

Nenad Nešić ministar sigurnosti BiH čija se smjena inicira i zahtjev je usvojen

Prema našem grafu, ministar sigurnosti (DNS) s ekstremno visokim rizikom (uhapšen zbog korupcije, veze sa organizovanim kriminalom i zloupotrebama u javnim preduzećima). Usvajanje zahtjeva za glasanje o njegovoj smjeni (a kasnije i njegova ostavka) predstavlja rijedak slučaj da parlament reaguje na visokorizičnog aktera u izvršnoj vlasti.

Staša Košarac ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za kojeg je podnesena inicijativa za smjenu

Ministar (SNSD) sa vrlo visokim rizikom i OFAC sankcijama (manipulacija državnim budžetom u korist Prointera). U planu postoji usvojena inicijativa za njegovu smjenu, što je direktno vezano za nalaze iz našeg grafa o zloupotrebi javnih sredstava i zarobljavanju institucija.

Srđan Amidžić ministar finansija i trezora BiH za kojeg je predložena smjena

Ministar iz SNSD-a sa visokim rizikom (koordinacija sporne kupovine zgrada za IDDEEA-u). Inicijativa za njegovu smjenu u planu korespondira sa sumnjama na zloupotrebu položaja i netransparentno trošenje javnih sredstava dokumentovanim u našem grafu.

Crvene zastavice

SREDNJI Radni plan ne sadrži konkretne rokove za razmatranje zakona, iako obuhvata obiman i osjetljiv reformski paket

U samom dokumentu se navodi da iz praktičnih razloga rokovi razmatranja nisu naznačeni i da će se poštovati opšti rokovi iz Poslovnika. To ostavlja prostor da se ključni zakoni (npr. o javnim nabavkama, VSTV-u, oduzimanju imovine, informacionoj sigurnosti) odgađaju ili razvlače političkim dogovorima, što je zabrinjavajuće s obzirom na nalaze Ureda za reviziju (e-ured-revizija) o sistemskim zloupotrebama u nabavkama.

VISOK Postojanje inicijativa za smjenu ministara s vrlo visokim rizikom (Nešić, Košarac, Amidžić, Konaković) bez jasnog plana praćenja ishoda

Naš graf pokazuje da su Nenad Nešić (e-nenad-nesic) i Staša Košarac (e-kosarac) povezani s teškim oblicima korupcije, OFAC sankcijama i organizovanim kriminalom, dok Srđan Amidžić (gmin-srdan-amidzic) i Elmedin Konaković (e-konakovic) imaju snažne indikatore zloupotrebe položaja. Iako su inicijative za smjene dijelom usvojene, plan ne uvodi mehanizme za vezivanje zakonodavnog rada (npr. budžeta, sektorskih zakona) uz razrješenje ovih rizika, što ostavlja prostor za političke kompromise bez stvarnog čišćenja izvršne vlasti.

SREDNJI Usvajanje revizorskih izvještaja bez vezivanja za uslovljene mjere u budžetu i sektorskim zakonima

Ured za reviziju institucija BiH (e-ured-revizija) utvrdio je široko rasprostranjenu praksu jednoizvornih i pregovaračkih nabavki (najmanje 9 miliona KM kroz netransparentne postupke 2022–2024). Plan bilježi samo formalno usvajanje izvještaja i zaključaka Komisije za finansije i budžet, bez naznake da će reforme javnih nabavki ili sektornih zakona biti uslovljene implementacijom revizorskih preporuka.

SREDNJI Planirani zakoni o budžetu i fiskalnom okviru nisu eksplicitno vezani za adresiranje već utvrđenih zloupotreba javnih sredstava

Najnoviji budžet institucija BiH iznosi 1,5705 milijardi BAM (get_region_budget: BIH). U planu se pojavljuju novi budžeti (2025. i 2026.) i inicijativa da se 0,1% izdvoji za pomoć u prirodnim nesrećama, ali nema naznaka da će se budžet koristiti za izgradnju kontrolnih mehanizama nad visokorizičnim akterima (e-nenad-nesic, e-kosarac, gmin-srdan-amidzic, e-konakovic) niti da će se ograničiti dodjela sredstava agencijama koje su u revizorskim izvještajima označene zbog nepravilnosti.

Analitička ocjena

U poređenju s fiskalnim okvirom, planirani budžeti i veliki broj sistemskih zakona daju Predstavničkom domu znatan prostor da utiče na način trošenja oko 1,57 milijardi BAM godišnjeg budžeta institucija BiH. Međutim, u radnom planu nema čvrstog povezivanja između usvajanja zakona i revizorskih nalaza Ureda za reviziju (e-ured-revizija), niti između budžetskih odluka i profila rizika ministara i agencija iz našeg grafa. Primjer je odsustvo bilo kakvog uslovljavanja budžeta ili sektorskih zakona mjerama protiv praksi koje su dovele do OFAC sankcija Staši Košarcu (e-kosarac) ili hapšenja Nenada Nešića (e-nenad-nesic). Za dalji nadzor potrebno je pratiti: (1) da li će zakoni o javnim nabavkama, VSTV-u, oduzimanju imovine i informacionoj sigurnosti biti razmatrani u razumnim rokovima i bez razvodnjavanja ključnih odredbi; (2) kako će se glasati o budžetima i da li će poslanici poput Saše Magazinovića, Sabine Ćudić i Denisa Zvizdića – koji u planu agresivno pokreću inicijative za smjene – glasati dosljedno i kod raspodjele sredstava institucijama i ministrima visokog rizika; te (3) da li će se implementacija usvojenih revizorskih preporuka ugrađivati u godišnje planove rada resornih ministarstava i agencija koje Ured za reviziju označava kao posebno problematične. Bez takvog vezivanja, Radni plan ostaje više politički kalendar nego instrument stvarne kontrole nad zloupotrebom javnih resursa.

Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.