Sažetak
Dokument daje sistematičan pregled rada Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u 2025. godini, uključujući broj održanih sjednica, usvojene i odbijene zakone, te akte koji su ostali u proceduri. Posebno su evidentirane inicijative različitih ovlaštenih predlagača: Predsjedništva BiH, Vijeća ministara BiH, Doma naroda i samih poslanika.
Izvještaj naglašava intenzivnu zakonodavnu aktivnost u oblasti budžeta, plaća i naknada u institucijama BiH, javnih nabavki, finansiranja institucija i zaduživanja, ali i u oblasti saobraćaja, rada, azila, energetike i intelektualnog vlasništva. Zabilježeno je ukupno 33 usvojena zakona, uz veliki broj postupaka vođenih po hitnom ili skraćenom postupku.
Drugi dio dokumenta daje pregled usvojenih izvještaja nadzornih i revizorskih tijela, prije svega Ureda za reviziju institucija BiH za 2023. godinu, izvještaja brojnih državnih agencija, ministarstava i nezavisnih tijela, te izvještaja komisija Parlamentarne skupštine BiH. To pokazuje da je Dom formalno obavio značajan dio nadzorne funkcije nad izvršnom vlasti i institucijama.
Dokument je važan za javnost jer precizno mapira koje su promjene zakonskog okvira usvojene, koji su prijedlozi zaustavljeni ili blokirani (npr. zakoni o Sudu BiH i VSTV-u), te kako Predstavnički dom postupa s revizorskim i nadzornim izvještajima, što je ključno za razumijevanje funkcionisanja institucija i mogućih tačaka zarobljavanja sistema.
Ključne činjenice
- Održano je 10 redovnih i 22 hitne sjednice Predstavničkog doma u periodu 1.1.–31.12.2025, na kojima je usvojeno ukupno 33 zakona.
- Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2025. godinu Predsjedništva BiH prvo je odbijen na 34. hitnoj sjednici (30.10.2025), a zatim usvojen u izmijenjenoj verziji na 35. hitnoj sjednici (17.11.2025) i objavljen u "Službenom glasniku BiH" broj 70/25.
- Vijeće ministara BiH je kao predlagač imalo više sistemskih zakona (granična kontrola, zaštita ličnih podataka, industrijsko vlasništvo, mjerenje i energetsko tržište), od kojih je većina usvojena po hitnom ili skraćenom postupku tokom 2025. godine.
- Dom naroda PSBiH je predložio i usvojio izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH po hitnom postupku (objavljeno u "Službenom glasniku BiH" broj 30/25).
- Veliki broj zakona koje su predložili poslanici odnosi se na finansiranje institucija BiH, plaće i naknade, javne nabavke, zaduživanje, PDV, sigurnost saobraćaja i izmjene Krivičnog zakona BiH, pri čemu je značajan dio usvojen po hitnom ili skraćenom postupku.
- Više prijedloga zakona u vezi sa Sudom BiH i Visokim sudskim i tužilačkim vijećem (VSTV) je odbijeno ili zaustavljeno u proceduri (odbacivanje u prvom čitanju, odbijanje zahtjeva za hitni postupak, zaustavljanje u Domu naroda).
- U proceduri na dan 31.12.2025. ostaje niz važnih zakona, uključujući: zakon o državnoj imovini, izmjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost, izmjene Zakona o državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), dopune Krivičnog zakona BiH i zakon o VSTV-u koji predlaže grupa poslanika iz opozicionih stranaka.
- Usvojeni su opsežni izvještaji Ureda za reviziju institucija BiH o finansijskoj reviziji gotovo svih državnih institucija i agencija za 2023. godinu, kao i Godišnji revizorski izvještaj o glavnim nalazima i preporukama za 2023. godinu.
- Predstavnički dom je razmatrao i usvojio izvještaje više nezavisnih i nadzornih tijela (Ombudsmen za ljudska prava, Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, Odbor za žalbe građana, Nezavisni odbor, parlamentarni vojni povjerenik), te izvještaje svojih komisija i zajedničkih komisija oba doma PSBiH za 2024. godinu.
- Usvojene su izmjene Poslovnika Predstavničkog doma PSBiH po hitnom postupku na prijedlog poslanika Jasmina Emrića, dok su dodatne dopune Poslovnika na prijedlog Denisa Zvizdića ostale u proceduri do kraja 2025. godine.
Akteri u dokumentu
Prema postojećem profilu ima ulogu centralne institucije u mreži nadzora i potencijalnog zarobljavanja sistema (faktori: propust nadzora, fragmentacija graničnog nadzora). Ovaj izvještaj pokazuje da Dom formalno obavlja širok zakonodavni i nadzorni rad, ali bez uvida u implementaciju preporuka revizije i efekat zakona ostaje otvoreno pitanje stvarne djelotvornosti nadzora.
Kolektivni šef države, nadležan za vanjsku politiku i formalno podnošenje prijedloga budžeta. U izvještaju se vidi da je prvi prijedlog budžeta odbijen, a drugi usvojen, što ukazuje na političko pregovaranje sa parlamentarnom većinom; u postojećem grafu nema specifičnih označenih rizika, ali institucija je ključni akter u procesu usvajanja budžeta.
Izvršni organ države sa koncentracijom ovlasti nad ministarstvima i agencijama; prema profilu iz grafa, stvarna primjena zakona i pravila nespojivosti i sukoba interesa zavisi od političke volje Vijeća ministara. Činjenica da se više ključnih zakona usvaja po hitnom/skraćenom postupku povećava rizik da se rješenja kroje prema potrebama izvršne vlasti i povezanih mreža, uz ograničen javni nadzor.
Denis Zvizdić Poslanik i individualni predlagač zakona; predlagač izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH i dopuna Poslovnika PD PSBiH Prema profilu ima visoku političku moć i razvijenu porodično-klijentelističku mrežu (zamjenik predsjednika NiP-a; rodbinske veze sa Dubravkom i Aljošom Čamparom). Uloga u izmjenama Krivičnog zakona i Poslovnika je osjetljiva jer utiče na krivičnopravni okvir i unutrašnja pravila Doma, a njegova mreža veza s osobama u pravosuđu (Dubravko Čampara) otvara pitanje potencijalnih sukoba interesa i potrebe za dodatnim nadzorom nad sadržajem tih izmjena.
Saša Magazinović Poslanik i čest ko-predlagač zakona (izmjene Zakona o plaćama i naknadama, financiranju institucija BiH, javnim nabavkama, zaduživanju, Krivičnom zakonu BiH, sigurnosti saobraćaja i drugim zakonima) U profilu označen kao nosilac javne funkcije sa zakonodavnim ovlaštenjima, bez dodatnih zabilježenih rizičnih veza. Međutim, veliki broj prijedloga koji se odnose na ključne finansijske i antikorupcijske zakone (javni nabavke, zaduživanje, Krivični zakon) po hitnom ili skraćenom postupku zahtijeva detaljnu javnu analizu sadržaja ovih izmjena i praćenje kako utiču na sprečavanje ili, potencijalno, olakšavanje zarobljavanja sistema.
Nihad Omerović Poslanik i predlagač/ko-predlagač izmjena Zakona o finansiranju institucija BiH, Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama, Zakona o javnim nabavkama, dopuna Krivičnog zakona BiH i izmjena Zakona o PDV-u i drugim zakonima U profilu je označen kao zastupnik sa institucionalnom moći i obavezom javne odgovornosti, bez registrovanih specifičnih mreža rizika. Činjenica da inicira izmjene više ključnih fiskalnih i antikorupcijskih zakona stavlja ga u grupu političara čije poteze treba sistematski pratiti u kontekstu interesa stranaka i potencijalnih ekonomskih grupa koje mogu profitirati od promjena u pravilima finansiranja, zaduživanja i javnih nabavki.
Sabina Ćudić Poslanica i ko-predlagač izmjena Zakona o plaćama i naknadama, Zakona o finansiranju institucija BiH, Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama, Zakona o javnim nabavkama i dopuna Krivičnog zakona BiH Profil je označava kao zastupnicu na državnom nivou sa zakonodavnim ovlaštenjima, bez zabilježenih specifičnih rizičnih veza. Ipak, kao ko-predlagač niza zakona koji direktno zadiru u sistem plaća, finansiranje i antikorupcijske mehanizme (javni nabavke, Krivični zakon), nalazi se u poziciji značajnog uticaja na ustrojavanje sistema; zbog toga je važno pratiti da li usvojene izmjene zaista jačaju transparentnost i kontrolu ili stvaraju rupe za buduće zloupotrebe.
Jasmin Emrić Poslanik, predlagač i ko-predlagač više zakona (izmjene Zakona o Vijeću ministara BiH, dopune Zakona o parlamentarnom nadzoru, zakon o državnoj imovini, izmjene Zakona o SIPA-i) i izmjena Poslovnika PD PSBiH Prema profilu, zastupnik s naglašenom zakonodavnom ulogom i javnom odgovornošću, bez evidentiranih posebnih rizičnih veza. Inicijative koje potpisuje – posebno u pogledu Zakona o parlamentarnom nadzoru, Zakona o Vijeću ministara, SIPA-e i državne imovine – direkto utiču na arhitekturu nadzora i kontrolu ključnih resursa. To ga čini jednim od centralnih aktera u pokušajima (ili barem formalnim inicijativama) za redefinisanje odnosa moći između zakonodavne i izvršne vlasti i upravljanja državnom imovinom.
Crvene zastavice
VISOK Vrlo visok udio hitnog i skraćenog postupka u usvajanju ključnih sistemskih zakona
Mnogi zakoni sa velikim uticajem na budžet, finansiranje institucija, plaće i naknade, javne nabavke, zaduživanje i Krivični zakon BiH usvojeni su po hitnom ili skraćenom postupku (npr. budžet, izmjene Zakona o finansiranju institucija BiH, Zakona o plaćama i naknadama, Zakona o javnim nabavkama, Zakona o zaduživanju, PDV-a). U skladu s praksom opisanoj u profilu Parlamentarne skupštine (centralnost u mreži zarobljavanja, propusti nadzora), ovakav ubrzani postupak smanjuje prostor za javnu raspravu, amandmane i ekspertske analize, što povećava rizik da se norme kroje prema interesima uskih političko-ekonomskih mreža.
SREDNJI Fokus na izmjene zakona o plaćama, naknadama i finansiranju institucija BiH
Tokom jedne godine usvojeno je više različitih prijedloga izmjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH i Zakona o finansiranju institucija BiH, uz dodatne prijedloge u proceduri. Ovakva koncentracija na vlastita primanja i finansiranje institucija, u kontekstu već zabilježenih nalaza revizije o slabostima upravljanja javnim sredstvima i slabom nadzoru (prema profilu PSBiH), upućuje na potencijalni prioritet političkih elita da stabiliziraju i poboljšaju vlastiti finansijski položaj prije rješavanja sistemskih problema u upravljanju i odgovornosti.
VISOK Blokade i odgađanje ključnih pravosudnih reformi (Sud BiH, VSTV)
Više inicijativa za Zakon o Sudu BiH i zakon o VSTV-u je odbijeno (u prvom čitanju, kroz odbijanje hitnog postupka ili nakon negativne odluke Doma naroda) ili ostaje u dugotrajnoj proceduri. U kontekstu mreže veza aktera poput Denisa Zvizdića s osobama na uticajnim funkcijama u pravosuđu (Dubravko Čampara) i već zabilježenih prigovora na zarobljenost pravosuđa, prolongiranje ili blokiranje reformi pravosudnog sistema predstavlja ozbiljnu crvenu zastavicu za nezavisnost i efikasnost pravosuđa.
SREDNJI Istovremeno otvaranje i izmjena više zakona sa direktnim uticajem na antikorupcijski okvir (Krivični zakon, Zakon o javnim nabavkama, Zakon o zaduživanju, PDV)
Grupa istih aktera (prije svega Saša Magazinović, Nihad Omerović, Sabina Ćudić i Jasmin Emrić) potpisuje veći broj inicijativa kojima se mijenja Krivični zakon BiH, Zakon o javnim nabavkama, Zakon o zaduživanju, dugu i garancijama te PDV. Iako je moguće da se radi o pokušaju jačanja antikorupcijskog okvira, činjenica da se više takvih zakona usvaja po hitnom/skraćenom postupku, bez detaljnih informacija o sadržaju, zahtijeva dodatnu pažnju i analizu da se ne bi ubacile odredbe koje oslabljuju stvarnu odgovornost ili otvaraju nove rupe u sistemu.
Analitička ocjena
Izvještaj pokazuje da Predstavnički dom PSBiH formalno pokriva širok spektar zakonodavnih i nadzornih aktivnosti, ali kombinacija visokog broja hitnih postupaka, fokusiranosti na vlastite finansijske okvire (plaće, naknade, finansiranje institucija) i istovremene blokade ključnih pravosudnih reformi ukazuje na obrasce koji su konzistentni s nalazima o centralnoj ulozi Parlamentarne skupštine u mreži potencijalnog zarobljavanja sistema. Posebno je problematično što se zakoni koji utiču na raspodjelu javnog novca, uslove javnih nabavki, zaduživanje i krivičnopravni tretman korupcije usvajaju ubrzanim procedurama, dok se reforme pravosuđa, VSTV-a i državne imovine razvlače ili blokiraju.
Dalje praćenje bi trebalo usmjeriti na detaljnu sadržinsku analizu usvojenih izmjena Zakona o javnim nabavkama, Krivičnog zakona BiH, zakona o zaduživanju i finansiranju institucija, kako bi se utvrdilo da li one zaista jačaju transparentnost, nadzor i kažnjivost zloupotreba ili naprotiv olakšavaju prilagođavanje sistema interesima pojedinih političkih i ekonomskih mreža. Potrebno je uporediti preporuke iz usvojenih revizorskih izvještaja Ureda za reviziju institucija BiH sa stvarnim zakonodavnim i nadzornim potezima Doma: da li se preporuke implementiraju kroz zakone i odluke, ili se revizorski nalazi samo formalno „primaju k znanju" bez suštinskih posljedica za način upravljanja i odgovornost rukovodstava institucija i agencija.
Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.