ODZVONILO
BS·EN PRIJAVA SIGURNO
Glasnik OBAVJEŠTAJNI PREGLED DOKUMENTA · INSTITUCIJA

Zakon o zaštiti tajnih podataka Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH 54/05)

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pravilnik Analizirano 2026-06-14 25 str.
Otvori original (PDF)

Sažetak

Dokument je tekst Zakona o zaštiti tajnih podataka BiH usvojen na sjednicama Predstavničkog doma (19.7.2005.) i Doma naroda (28.7.2005.) Parlamentarne skupštine BiH. Zakon utvrđuje jedinstven sistem označavanja, pristupa, upotrebe, čuvanja i zaštite tajnih podataka od neovlaštenog otkrivanja, te postupke sigurnosnih provjera i dodjele ovlaštenja za pristup tajnim podacima na svim nivoima vlasti u BiH.

Ključne činjenice

  • Zakon uvodi četiri stepena klasifikacije: Interno, Povjerljivo, Tajno i Vrlo povjerljivo (odgovaraju Restricted, Confidential, Secret i Top Secret)
  • Pristup tajnim podacima svih stepena bez provjere automatski imaju npr. članovi Predsjedništva BiH, predsjednici i potpredsjednici entiteta, sudije Suda BiH i Ustavnog suda BiH, državni tužilac, sudije svih sudova u FBiH i RS, te tužioci na svim nivoima
  • Stepen Top Secret mogu dodijeliti isključivo najviši funkcioneri: članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući i ministri VM BiH, direktori obavještajnih i bezbjednosnih agencija, te predsjednici entiteta
  • Klasifikacija ne može biti dodijeljena radi prikrivanja krivičnog djela, prekoračenja ovlašćenja, nezakonitih radnji ili administrativnih grešaka (član 9.)
  • Savjet ministara BiH može dodijeliti pravo klasifikacije novim institucijama uz saglasnost Predsjedništva BiH i konsultacije s DG OSA BiH
  • Zakon se primjenjuje i na privatne kompanije koje izvode radove ili pružaju usluge za državne organe koji imaju pristup tajnim podacima

Akteri u dokumentu

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine Zakonodavno tijelo koje je usvojilo zakon
Zakon usvojen 19.7. i 28.7.2005.
Savjet ministara Bosne i Hercegovine Izvršno tijelo s ovlašćenjem za dodjelu prava klasifikacije
Može proširiti listu ovlaštenih lica uz saglasnost Predsjedništva BiH
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine Daje saglasnost za odluke VM BiH o klasifikaciji
Članovi Predsjedništva imaju automatski pristup tajnim podacima svih stepena
Obavještajno-sigurnosna agencija BiH (OSA BiH) Tijelo čiji se DG konsultuje pri proširenju ovlašćenja klasifikacije
Direktor i zamjenik DG OSA BiH imaju automatski pristup podacima stepena Interno i Povjerljivo
Direktor i zamjenici imaju automatski pristup podacima stepena Interno i Povjerljivo
Državna granična služba Granična agencija
Direktori i zamjenici imaju automatski pristup podacima stepena Interno i Povjerljivo
Ombudsman Bosne i Hercegovine Institucija zaštitnika prava građana
Ima pristup podacima stepena Interno i Povjerljivo bez sigurnosne provjere
Centralna banka Bosne i Hercegovine Monetarna institucija
Guverner i potguverneri imaju pristup podacima stepena Interno i Povjerljivo

Crvene zastavice

SREDNJI Pretjerano široka lista funkcionera s automatskim pristupom tajnim podacima

Zakon daje automatski pristup tajnim podacima bez individualne sigurnosne provjere velikom broju funkcionera – uključujući sve sudije svih sudova u FBiH i RS, sve tužioce, sve pravobraniocije i sve poslanike. Ova generička dodjela pristupa suprotna je principu 'need to know' i povećava rizik od curenja tajnih podataka.

SREDNJI Odsustvo nadzornog mehanizma nad primjenom zaštitnih klauzula

Član 9. zabranjuje klasifikaciju radi prikrivanja nezakonitih radnji ili administrativnih grešaka, ali zakon ne predviđa konkretni nadzorni mehanizam (npr. nezavisnog inspektora ili sudski nadzor) koji bi osigurao poštivanje ove odredbe.

NIZAK Savjet ministara može proširiti krug ovlaštenih lica bez parlamentarne kontrole

VM BiH može odlukom dodijeliti pravo dodjele klasifikacije novim institucijama uz saglasnost Predsjedništva i konsultacije s OSA BiH, ali bez obaveznog parlamentarnog odobravanja, što koncentruje tu diskrecionu ovlast u rukama izvršne vlasti.

Analitička ocjena

Kao zakonski okvir, ovaj akt ima ozbiljnu konceptualnu slabost: automatski daje pristup tajnim podacima gotovo svim funkcionerima na svim nivoima vlasti bez individualne procjene sigurnosnog rizika, čime princip 'need to know' postaje mrtvo slovo na papiru. Najtransparentnija odredba je ona koja zabranjuje klasifikaciju radi prikrivanja krivičnih djela ili administrativnih grešaka, no zakon ne predviđa efikasan mehanizam da se ta zabrana primjeni u praksi – što znači da se u slučaju sumnje na zloupotrebu klasifikacije građanin mora osloniti na dobru volju istih institucija koje su tajnu i dodijelile. Dodjela tajnih ovlašćenja privatnim kompanijama bez detaljnih transparentnih kriterija otvarala je prostor za pogodovanje kod ugovaranja osjetljivih državnih poslova.

Ocjena AI-analitičara groundana u našem grafu subjekata, veza i budžeta — za provjeru, nije presuda.